Sastanak lidera političkih partija koje imaju poslanike, osim Demokratskog fronta, završen je i biće nastavljen u petak nakon što se lideri upoznaju sa polaznim osnovama za dogovor o vladi izbornog povjerenja-prelaznog karaktera.
Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić je napustio danas sastanak kazavši da želi da razgovara o novoj Vladi, a ne o rekonstrukciji postojeće.
"Svako učešće u ovoj Vladi je davanje podrške onome što se desilo u Skupštini u srijedu i zato Demokrate neće da učestvuju u tome. Ukoliko se opozicija dogovori o nekom novom modelu rekonstrukcije postojeće Vlade onda Demokrate neće biti smetnja za to. Svoja mjesta u takvoj Vladi će prepustiti nekom drugom iz opozicije, ali mi nećemo učestvovati u tome", naveo je Bečić.
Premijer Milo Đukanović danas je, na sjednici u okviru parlamentarnog dijaloga za izgradnju izbornog povjerenja, dodatno pojasnio ponudu opoziciji koju je saopštio na zasjedanju Skupštine i naveo da postoji mogućnost dogovora. Đukanović je, nakon sastanka, kazao da su i predstavnici drugih partija imali svoje predloge koji će biti razmotreni do petka, kada će biti održana nova sjednica. „Čuli smo i jednu novu ponudu koju je predstavio lider Demosa u ime te partije, Socijaldemokratske partije (SDP) i URE. Složili smo se da u danima koji su pred nama razmijenimo te ponude“, poručio je Đukanović. Predstavnici SDP-a, URA i Demosa predložili su da opozicija, predstavnici civilnog sektora i nestranačke ličnosti, pored preuzimanja pojedinih ministarstava, kontrolišu i ključne državne institucije, imajući u vidu, kako se navodi, konsttaovane zolupotrebe u prethodnim izborima. Oni, kako se navodi u ponudi, predlažu da to, između ostalih, budu Zavod za zapošljavnje, Fond rada, Agencija za nacionalnu bezbjednost, Uprava za nekretnine, Uprava carine, Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, Poreska uprava, Fond PIO. „Struktura Vlada izbornog povjerenja – prelaznog karaktera podrazumijeva da se na nivou ministara po dogovorenim resorima, ali pozicijama po dubini državne administracije izvrši postavljanje predstavnika opozicije ili civilnog sektora i nestaarnačkih ličnosti“, navodi se u predlogu odluke o uspostavljanju Vlade izbornog povjerenja – prelaznog karaktera.
Đukanović je ukazao na plan Pozitivne, Demokrata i neka razmišljanja Demokratskog fronta, kao i na platformu Liberalne partije (LP), koje treba razmotriti. „Dogovorili smo se da to uradimo do kraja sedmice, a sledećeg petka nastavimo dijalog“, rekao je Đukanović, navodeći da je ovaj sastanak održan u atmosferi boljeg povjerenja. On je, u vezi sa ponudom koju je predstavio u parlamentu, rekao da respektuje da postoji političko nepovjerenje kod dijela uglavnom opozicionih stranaka u izborni sistem. „Respektujući to nepovjerenje i želeći da ga otklonim istovremeno pozivam opozicone partije da uđu u Vladu i da zajedno otklonimo ta sporna pitanja“, naveo je Đukanović. On je ukazao da predlozima treba da se zadovolje obaveze Vlade i svakog pojedinačnog ministarstva. Sve ponude će se, prema njegovim riječima, do petka sagledati i vidjeti koje su razlike i koje od tih razlika se mogu prevazići. Đukanović je kazao da je ponuda SDP-a, Demosa i URE produbljenija. „Ne razgovara se samo o ministarskim i pomoćničkim mjestima, već i o radu u organima koji su na podministarskom nivou“.
„To nije nešto što je principijelno pristup koji sam iznio u parlametu. Podsjetiću da sam kazao da mimo te ponude postoji mogućnost da razgovaramo i da zajedno osmislimo implementaciju modela, ali ne bih u ovom trenutku želio da iznosim ocjenu o tom prijedlogu jer tek treba pažljivo da je pročitam“, kazao je Đukanović. Upitan kako planiraju da prevaziđu pravne poteškoće u vezi sa učešćem opozicije u pojedinim resorima na kojima rade ljudi primljeni na osnovu konkursa, Đukanović je kazao da se u tom smislu vodi računa da razgovor ima pravnu i političku dimenziju i da sve što se želi uraditi mora biti zasnovano u pravnom sistemu Crne Gore. „Pričali smo kako prevazići taj problem i mislim da imamo formulu u političkom smislu. Ako bi došli do dogovara taj dogovor bi podrazumijevao sklapanje političkog sporazuma, a u pravnom smislu, bi prije odabira članova morali donijeti određeni pravni akt“, pojasnio je Đukanović.
Predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, kazao je da je metodologija predložena na početku parlamentarnog dijaloga dala rezultate
Predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, kazao je da je metodologija predložena na početku parlamentarnog dijaloga dala rezultate. „Put koji smo trasirali je čak i poslije turbulencija koje smo imali protekle sedmice zadržala energiju dogovora i počeili smo dogovaranje“, naveo je on. On je dodao da je dogovoreno da se ide ka jednom od dva dokumenta – političkom i pravnom. Krivokapić je ukazao da je zajednička obaveza vlada što većeg dogovora i što šireg konsenzusa. „Prostor za dogovor je mnogo veći sada nego što je bio na početku procesa, mnogo je više subjekata koji participiraju, a model manje sporan“. On je kazao da je za njega prihvatljiv svaki dogovor vlasti i opozicije koji će voditi do slobodnih izbora, a forma je manje važna. Lider Pozitivne, Darko Pajović, podsjetio je da je danas razgovarano o konceptu koji je tokom glasanja o povjerenju vladi pobijedio. „Razrađen je koncept koji je prihvaćen u parlamentu, dopunjavan i to je vrijednost dijaloga“, smatra Pajović. On je kazao da je ubijeđen da će u periodu koji slijedi svi doprinijeti cilju, a to je preuzimanje odgovornosti za organizovanje prvih fer i slobodnih izbora, ne zanemarujući evroatlantske integracije Crne Gore. Upitan kako će Pozitivna glasati u vezi sa razrješenjem ministra unutrašnjih poslova, Raška Konjevića, on je kazao da, ukoliko je njegov zahtjev da bude smijenjen, onda nema razloga da Pozitivna glasa suprotno njegovoj volji. Predsjednik Socijalističke narodne partije, Srđan Milić, kazao je da su danas imali široku raspravu, a da je osnova svega što je ponuđeno na temu prelazne vlade. „Ono što sam čuo u parlamentu i što sam čuo danas od premijera je za mene neprihvatljivo“, poručio je Milić. On je ukazao da se pravno-politički model čeka od 21. decembra.
Milić je ukazao da se pravno-politički model čeka od 21. decembra
Prema njegovim riječima, jedna stavar je realna, radi se o činjenici da je predsjednik Vlade prije nego što se glasalo o povjerenju njegovom kabinetu već ponudio koncept prelazne vlade. On je dodao da Radna grupa nema šta da radi dok se ne definiše pravno-politički model realizacije dogovorenog. Lider Demosa, Miodrag Lekić, smatra da je izglasavanje povjerenja Vladi udar na parlamentarni dijalog. On je ukazao da su na sastanku imali nekoliko pristupa, navodeći da je platforma koju je izložio na sastanku opširna. „U njoj je rezimirano učinjeno i sadržan zahtajev za formiranje prelazne vlade izbornog povjerenja“, rekao je Lekić. On je dodao da će se boriti se da se pronađu okvir koji bi garantovao fer i slobodne izbore. „Da li ćemo u tom smisilu pronaći neki okvir? Ja sam siguran da hoćemo“. Upitan da li će glasati za smjenu Konjevića, on je odgovorio odrično. „Smatram da on mora da bude u Vladi kao opozicionar, ukoliko je to utemeljeno u pravnoj proceduri“. Lider Građanskog poreta URA, Žarko Rakčević, ponovio je da toj partiji nijesu dominantne ministarske fotelje niti mjesto potpredsjdnika Vlade.“URI su prioritet slobodni i fer izbori“. „Mi zagovaramo da to ne budu predsjednici samo političke elite, već i stručnjaci i predstavnici civilnog društva koji su autonomni i koji na profesionalan način mogu kontrolisati da li i u kojoj mjeri ima zloupotreba državnih resurasa“, poručio je Rakčević. On je ukazao da ponuda URE, Demosa i SDP-a nije ponuda uzmi ili ostavi. „Mi želimo dogovor ozbiljne javnosti i civilnog sektora da pokušamo napraviti promjene u Crnoj Gori“. To je sve, kako je dodao, izvodljivo sa Đukanovicem na čelu Vlade. „Očekivati da DPS nema premijera je nerealno“. On je naveo da će u vezi sa zahtjevom Konjevića za razješenje odluku donijeti na organima partije. Lider LP, Andrija Popović, kazao je da su „pobrkani svi ustavnopravno-politički lončići“ i da je Ustav bačen pod noge. On je ukazao da je Vlada dobila povjerneje, a da je na sastnku razgovarano kao da se to nije deseilo. Prema negovim riječima, za LP neprihvatljivo je da u Vladi učestvuju partije koje namaju izborni legitimitet. „To su partije koje nijesu učestvovale na izborima 2012. godine“.
Galerija
Bonus video:
