"CRNA GORA SPREMNA ZA ZATVARANJE 10 POGLAVLJA, ALI BRISEL NIJE"

Đukanović: Ako EU ne integriše Zapadni Balkan otvara se mogućnost za upliv trećih zemalja

Đukanović je na predavanju u Argentini, na temu "Zapadni Balkan i Evropska Unija nakon Bregzita - pogled iz Crne Gore“, kazao da su prije dvije i po godine Evropa i svijet bili bolje mjesto za život nego danas
142 pregleda 1 komentar(a)
Milo Đukanović, predavanje Argentina, Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore
Milo Đukanović, predavanje Argentina, Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore
Ažurirano: 12.01.2019. 11:28h

Politika proširenja spasonosna je formula i za Evropsku uniju (EU), kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i ocijenio da se, ako Unija u dogledno vrijeme ne integriše Zapadni Balkan, otvara mogućnost za upliv trećih zemalja.

Đukanović je na predavanju u Argentini, na temu "Zapadni Balkan i Evropska Unija nakon Bregzita - pogled iz Crne Gore“, kazao da su prije dvije i po godine Evropa i svijet bili bolje mjesto za život nego danas. 

"Ako Unija u dogledno vrijeme ne integriše Zapadni Balkan i ne zaokruži svoje granice na cijelom kontinetu otvara se mogućnost za upliv trećih zemalja, ne samo na Balkanu, nego i u dobrom dijelu EU", ocijenio je Đukanović.

On smatra da je politika proširenja spasonosna formula i za EU.

„Nama koji smo u poodmaklom procesu pregovora za članstvo u EU ponekad se čini da je model proširenja ostao zarobljen u matrici s početka ovog vijeka i da se u Briselu dovoljno ne primjećuje da se svijet iz temelja promijenio“, rekao je Đukanović. 

Kako je dodao, isto bi se moglo reći i za nacionalne elite u Evropi.

Potrebno je, smatra Đukanović, novo koheziono tkivo integrisanja za novo doba. 

"Znatiželjno očekujemo da vidimo šta će donijeti izbori za Evropski parlament (EP) na proljeće iduće godine i kakav će biti odnos nove Evropske komisije (EK) prema politici proširenja", istakao je Đukanović.

Njegova poruka je, kako je rekao, jedinstvena za Crnu Goru, region i EU.

„Proces proširenja i punog ujedinjenja Evropske unije optimalan je put za moju zemlju, za Zapadni Balkan i za Evropu u cjelini“, poručio je Đukanović.

On je rekao da bi, ako bi htio da budem skeptičan, mogao naći dosta argumenata za ocjenu da je Zapadni Balkan polovinom 2016. možda bio bliže Briselu nego krajem ove godine. 

Đukanović je istakao da je EU tada bila suočena sa mnogo manje problema nego danas, još nije bilo Bregzita, a sve prognoze su bile da ga neće biti. 

Kako je naveo, da Bregzit nije jedini problem EU, a Evropa se još nije oporavila od svjetske, finansijske i ekonomske, a posebno migranstke krize. 

„Veoma su složeni odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a veoma kmplikovani sa Rusijom. Kriza žarišta poput Ukrajine, Sirije, izraelsko-palestinskog sukoba, Irana, Jemena, Libije, sve se to reflektuje na EU, čije se članice sve više suočavaju sa rastućim političkim populizmom“, ocijenio je Đukanović. 

Dodatnu zabrinutost, prema njegovim riječima, izaziva činjenica da su vodeće zemlje EU, Njemačka i Francuska preokupirane unutrašnjim izazovima. 

Slika je, dodaje Đukanović, dodatno maglovita kada je o Bregzitu riječ.

„Postignut je sporazum između britanske Vlade i Evropskog savjeta, ali je pitanje da li će on dobiti podršku u Britanskom parlamentu. Mogući su razni scenariji, uključujući i nove izbore. To bi onda podrazumijevalo nove pregovore sa novom Vladom u Londonu, a samim tim i odlaganje rješenja“, naveo je Đukanović.

Kako je rekao, moguć je i jednoglasni izlazak Velike Britanije bez dogovora sa EU, ali i novi referendum. 

S druge strane, kaže Đukanović, postoji mogućnost da ne bude Bregzita. 

On je podsjetio da je Evropski sud pravde dao tumačenje da sve dok ne bude formalnog zaključenja sporazuma o izlasku iz EU, London može jednostrano povući odluku o Bregzitu. 

„Sve ovo komplikuje situaciju oko mnogih politika EU, uključujući i politiku proširenja što posebno tangira nas na Balkanu“, istakao je Đukanović. 

On je, govoreći o o Crnoj Gori i šta se u državi promijenilo za dvije i po godine, kazao da su u jesen 2016. godine ordržani redovni parlamentarni izbori u koje se umiješala Rusija zbog crnogorskog opredjeljenja za članstvo u NATO.

„Za svoj naum imala je podršku dijela opozicije u Crnoj Gori i određenih nacionalističkih struktura u Srbiji, ali smo pobijedili i spriječili nasilno preuzimanje vlasti“, rekao je Đukanović dodajući da je nakon toga napustio državne poslove, sa uvjerenjem da su najvažniji nacionalni ciljevi u Crnoj Gori ostvareni. 

On je rekao da je od 2006. godine Crna Gora nezavisna, pokrenut je veoma intezivan ciklus ekonomskog, institucionalnog i demokratskog razvoja, obezbijeđeno članstvo u NATO i aktivan tempo napretka u pristupanju EU.

Đukanović je uklazao da je u međuvremenu, Crna Gora je već godinu i po punopravna članica NATO alijanse, i da je u Briselu u ponedjeljak održana Međuvladina konferencija sa EU na kojoj je otvoreno i pregovaračko poglavlje 27 – životna sredina. 

„Očekivali smo da će ići brže sa otvaranjem i zatvranjem poglavlja, ali je Brisel odlučio da se tokom jednog polugodišnjeg predsjedavanja mogu otvoriti najviše dva“, rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je spremna da zatvori desetak poglavlja.

„Ali mislimo da Brisel nije. I biće sve manje spreman u susret izborima za Evropski parlament na proljeće iduće godine, kada ističe mandat sadašnjoj Evropskoj komisiji“, istakao je Đukanović. 

On je podsjetio da je prije dvije i po godine ocijenio da je stanje u regionu bolje nego bilo kada u istoriji, da Zapadni Balkan usaglašeno vidi budućnost u EU, i da svi, osim Srbije žele u NATO. 

„Optimistički sam zaključio da vidim da će cijeli Zapadni Balkan biti dio Evropske unije. Iskreno, danas ovdje pred vama bi mi bilo teško da sve ovo potvrdim“, rekao je Đukanović.

Kako je ocijenio, globalna kretanja i problemi sa kojima je suočena EU učinili su, ne toliko da splasne euroentuzijazam u regionu, koliko su ojačale antievropske snage i koliko su se aktivirale treće zemlje u kojima možda neki u regionu vide alternativu EU. 

Đukanović je kazao da je ta alternativa suprostavljena evropskom sistemu vrijednosti i dodao da region nikada nije bio bliži Briselu, formalno gledano. 

„Međutim, ponekad se čini kao pokretni cilj koji nam sve više izmiče kako mu se približavamo. Kao da je Zapadni Balkan u današnjim globalnim previranjima suštinski ispao iz vizure EU“, naveo je Đukanović. 

U jeku migrantske krize, kako je rekao, sva Evropa je dnevno slušala priču o balkanskoj ruti, ali je Balkan ostao po strani, a migranti su bili u centru pažnje. 

„To je fenomen kojim su danas zaokupljeni Evropa i svijet. Nema više revolucija kod kuće. Ljudi se odlučuju da mijenjaju zemlje, a ne svoje vlade“, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, moguće je još uvijek da Bregzit, migrantska i druge krize izazovu pozitivan kontraefekat u Evropskoj uniji.

„Vidjećemo da li će političke elite iskoristiti taj momentum da se očuva i ojača projekat ujedinjene Evrope, najvažniji od njenog postanka. Razumijemo potrebu EU da otkloni uzroke krize kroz koje prolazi, ali ne mislimo da je odgovor u zaustavljanju ili ozbiljnijem usporavanju ujedinjenja Evrope“, rekao je Đukanović.