"Stubovi države" žale se na plate

Pravosudna udruženja uputila protestna pisma Skupštini zbog predloga zakona o zaradama
121 pregleda 16 komentar(a)
Slavko Stojanović, Raško Konjević, Veselin Vučković, Foto: Luka Zeković
Slavko Stojanović, Raško Konjević, Veselin Vučković, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 07.12.2015. 20:21h

Iako je Evropska komisija utvrdila da se iz pravosudnog budžeta najviše novca troši na plate, sudije i tužioci traže da im se zarade uvećaju zbog važnosti posla koji obavljaju.

Pozivajući se na Vladin Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru, oni tvrde da su im zvanja unižena u odnosu na ostale javne funkcionere, a da imaju ključnu ulogu u Poglavlju 23 i državi.

"Načelo ravnopravnosti tri grane vlasti i nezavisnosti sudova je postulat koji zbog svog značaja zauzima vodeće mjesto na listi državnih prioriteta", podsjeća se u pismu Udruženja sudija skupštinskim odborima, koji će se baviti vladinim Predlogom zakona.

Predsjednica Udruženja sudija Hasnija Simonović tvrdi da sudijske plate po međunarodnim mjerilima “moraju biti na visini koja garantuje finansijsku sigurnost i nezavisnost”, i da je nedopustovo da, kao što Vlada predviđa, zavise od prihoda države , na koje sudstvo nema direktan uticaj.

Sudije podsjećaju na ustavno načelo o nespojivosti funkcija, kojim je zabranjeno da se bave nekim dodatnim poslom, iako odabrani među njima dodatno zarađuju u Sudskom savjetu i Centru za edukaciju sudija i tužilaca.

Oni protestuju što se Vladinim predlogom sudije Vrhovnog suda izjednačavaju sa poslanicima, predsjednik Upravnog suda sa članom Senata DRI, koji je iznad sudija Apelacioniog suda ili predsjednika Višeg suda.

Navode da je Viši sud po broju sudija i nadležnosti najangažovaniji u državi, a da je njegov predsjednik izjednačen sa zamjenikom generalnog sekretara Skupštine, Vlade i Ustavnog suda, a sudije Višeg suda sa savjetnicima predsjednika, Vlade i Skupštine.

"Nadalje, sudije Privrednog suda su degradirane u odnosu na važeći zakon, dok su sudije Osnovnog suda dovedene na nivo pomoćnika sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo ili sekretara Socijalnog savjeta”.

Predsjednik Višeg suda, čije su sve ključne presude za organizovani kriminal i ratne zločine pale na višim sudskim instancama, imao je lani 1832 eura platu, dok njegove kolege sudije imaju oko 1.400. Predsjednik Apelacionog suda, koji ćuti o nestanku dokaza u predmetu Slavoljuba Šćekića, zarađuje oko 2.000 eura.

Slično je i sa tužiocima, čija su udruženje i sindikat takođe protestovali zbog Vladinog predloga.

Predsjednik Udruženja tužilaca Veselin Vučković je u pismu poslanicima i Vladinim zvaničnicima naveo da su zarade tužilaca, ali i službenika i namještenika neadekvatne, a po predlogu i nepovoljnije u odnosu na sadašnja rješenja.

"Državno tužilaštvo je danas najznačajnija institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije... Umjesto da novi obimni i veoma složeni poslovi, prenošenje krivične istrage i sprovođenje instituta finansijske istrage kroz koju se oduzima imovinska korist izvršiocima krivičnih djela i alternativni načini vođenja krivičnih predmeta, budu osnov za povećanje zarada Predlogom zakona narušen je decenijama ustanovljeni odnos zarada tužilaca u odnosu na sudije istog nivoa nadležnosti”, navodi Vučković.

Iako je ugled tužilaštva znatno porastao dolaskom Ivice Stankovića i Milorada Katnića, mnoge tužilačke odluke bile su veoma upitne, što je konstatovala i EK u slučajevima ratnih zločina gdje nijesu procesuirani glavnokomandujući. I drugi predmeti nijesu manje kontroverzni, kao recimo pokušaj ubistva novinara Tufika Softića, koji je nakon osam godina traljave istrage zatvoren. Postupajuća tužiteljka međutim mjesečno zarađuje 2.300 eura.

Baković ljut na Vladu, hoće da mu smanji platu za oko 500 eura

Kancelarija ombudsmana oštro se usprotivila namjeri Vlade da njihovi koeficijenti, kako tvrde, ne budu adekvatni značaju koji imaju.

Ombudsman Šućko Baković, čije su se ponovonom izboru protivile i NVO koje prate njegov rad, tvrdi da se narušava ustavna pozicija institucije Zaštitnika i zanemaruju preporuke UN i EU o potrebi njenog jačanja.

On podsjeća da je sada u prvom platnom razredu, kao predsjednik Ustavnog suda. Po novom predlogu sudski zvaničnik ima koeficijent 30, a ombudsman 26, kao poslanici i sudije.

Baković je za 2014. prijavio platu od 1.729 eura. Po novom predlogu, predsjednik Ustavnog suda imaće 1,890 eura a Baković 1.389, što znači da ostaje bez 500 eura.

Bonus video: