Poslanici parlamenta raspravljaju o Predlogu Rezolucije kojom se odluke Podgoričke skupštine proglašavaju ništavnim, a koju je predložila parlamentarna većina.
Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović kazao je da je Rezolucija došla na dnevni red "voljom većine onih koji žele da skrenu pažnju sa svakodnevnih zadušenja i da bi prikrili da su oni dio režima koji je učinio najveće izdaje od vremena 1918. koje je iko u Crnoj Gori napravio".
"Kada bi danas đedovi onih koji su predložili rezoluciju znali šta i o čemu raspravlja Skupština prevrtali bi se u grobu. Ali mi koji smo vaši savremenici nismo iznenađeni, znamo da ste na sve spremni. Možete sa ovim rezolucijama da tražite i da je zemlja ravna", rekao je Radunović.
Dodao je da parlamentarna većina može da mijenjate šta hoće, ali da će to "kratko da traje".
Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović (DPS), obrazlažući rezoluciju, rekao je da je u pitanju dokument koji treba da ukaže na nepravdu nanijetu Crnoj Gori.
"Svjedoci smo činjenice da se zanemarivanjem nelegalnosti Podgoričke skupštine danas pokušava dovesti u pitanje suverenitet i nezavisnost Crne Gore. Želimo da istorijske fakte stavimo u prvi plan", rekao je Gvozdenović.
Demokratski front je predložio da se na dnevni red stavi njihova rezolucija "Nikada više 1916.", kojom se kako je rekao Andrija Mandić osuđuje kapitulacija Crne Gore.
"Da otvoreno i pošteno popričamo o 1916. godini i izdaji dinastije tadašnje vlade i rukovodsta tadašnje Crne Gore koja je izdala svoj narod, vojsku, državu. Svi su oficiri, vojnici završili u nekim logorima, tamo su ih mučili, a 1918. je samo posljedica jer se požnjelo ono što se posijalo 1916. godine", rekao je Mandić
Predlog Mandića nije prošao.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Ranko Krivokapić, čestitao je 29. novembar, "dan kada je nastala najbolja država Južnih Slovena u njihovoj istoriji".
On je kazao da su istorijski događaji tu da se ne mogu izbjeći, pogotovo kada postoji takva suprotnost kao što je 1918. godina.
Krivokapić je rekao da se 1918. godine desila nasina aneksija jedne države.
"Voljeli to ili ne, smatrali to ispravnim ili ne, o tome možemo raspravljati, ali to se desilo Crnoj Gori. Zašto su njeni sinovi okrenuli protiv svoje države? Nepravde, nedostak u nekom vremenu demokratije, u drugom reda, razvoja rađaju to okretanje i druge gravitacije rode to zlo u svakoj državi", rekao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, 1918. godine treba da da pouku kako da država ne bude u stanju da vodi na stranputicu njene sinove i kćeri.
"Ako tu poruku izvučemo, onda ona vrijedi ove rasprave. Ali ako budemo ratovali što su pobijedili oni a ne mi, ili mi a ne oni, onda ove rasprave vode zavadi i neće biti mira i blagostanje u Crnoj Gori i biće gore njenim građanima", kazao je Krivokapić.
U ime poslaničkog kluba manjinskih partija, poslanik Ervin Ibrahimović rekao je da Bošnjačka stranka podržava donešenje rezolucije povodom stogodišnjice Podgoričke skupštine.
"Smatramo da mnogo istorijskih argumenata govori u prilog podsjećanaj na nelegitimnost njenog održavanja i nelegalnost njenih odluka. Nestanak Crne Gore 1918. godine bio je početak jedne tvorevine koja je bila i nedemokratska i asimilatorska", ocijenio je Ibrahimović.
Poslanik Demosa, Miodrag Lekić, rekao je da će pokušati da dedramatizuje temu i predložio da se rezolucija povuče.
"Ne zato što nisam saglasan sa određenim elementima rezolucije ali ona ima svoje negativne strane po odjek u Crnoj Gori jer se njom produbljuju podjele i mislim da kod nekih autora je to i bio cilj", smatra Lekić.
On je ocijenio da je Crnoj Gori 1918. godine napravljena velika nepravda.
"Međutim, mora se shvatiti i kontekst i metež. U tom metežu tri rata, ljudi su zagovarali ujedinjenje", kazao je Lekić.
On je dodao da su Crnogorci narod sa najviše istorije po glavi stanovnika.
U ime posalničkog kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije, Ivan Brajović rekao je da je Crna Gora, iako je dala veliki doprinos pobjedi sila Atante, u decembru 1918. godine anektirana i ukinuta.
On je kazao da je u 100 godina Crna Gora je prešla dug put - od zemlje kojoj je uklinuta državnosti do zemlje koja je na referendumu ponovo osvojila svoju slobodu.
Kako je rekao Brajović, dužnost Skupštine je da se jasno odredi prema tom važnom istorijskom događaju "koji je i dalje tinjajući uzrok nekih podjela u društvu".
Brajović je kazao da Predlog rezolucije, u cilju pevazilaženja podjela, ima snažnu i humanu, drušveno-političku, državno- pravnu i identitesku poruku i cilj.
"Zlouptreba nekih neslavnih događaja kao i otvaranje zaraslih rana i raspirvanje nacionalne mržnje ne donosi ništa dobro crnogorksom društvu", ocijenio je Brajović.
On je rekao da će se rezolucijom potvdriti ono za šta se bori i istrajava moderna i progresivna Crna Gora. "A što joj je neslavnom, takozvanom skupštinom bilo oduzeto."
Brajović je kazao da je rezolicija bila neophodna da bi se stvari nazvale pravim imenom, da izdaja nema nijedan drugi oblik osim ropsva, da domovina enma i jedan drugačije ime naziv osim Crna Gora, da nijedna prošlost ne može zamijeniti budućnost.
Bonus video:
