Građani nezadovoljni upravljanjem državom

63 odsto građana Crne Gore smatra da se zakoni ne primjenjuju i ne sprovode efikasno ili je sklono takvom mišljenju
56 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 08.11.2015. 17:08h

Istraživanje Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), pod nazivom Balkanski barometar, pokazalo je da je potencijal dobrog upravljanja u Crnoj Gori i jugoistočnoj Evropi na vrlo niskom nivou, što je značajna prepreka za podsticanje ekonomskog rasta i razvoja.

Balkanski barometer je prvi od mjernih instrumenata za praćenje Razvojne strategije "Jugoistočna Evropa 2020", koju je pripremio Sekretarijat RCC u konsultacijama sa vladama zemalja regiona, Evropskom komisijom i odgovarajućim regionalnim i međunarodnim institucijama, nakon što su mu taj mandat povjerili ministri ekonomije zemalja iz regiona. Strategija je sastavljena od pet stubova: integrisan rast, pametan, održiv, inkluzivan rast i upravljanje usmjereno na rast.

Istraživanje na uzorku od 1000 građana starijih od 18 godina je pokazalo da 27 odsto ispitanika smatra da država ne postupa u skladu sa zakonom, dok je njih 31 odsto sklonije tom mišljenju nego onom da se zakoni poštuju. Od zemalja regiona, zakoni se, prema mišljenju građana, najmanje poštuju u BiH, odnosno to smatra 54 odsto.

Da se zakoni ne primjenjuju i ne sprovode efikasno smatra 31 odsto ispitanih građana Crne Gore, dok je dodatnih 32 odsto sklono da vjeruje da je tako. Njih 55 odsto u potpunosti ili djelimično nema povjerenja u pravosuđe. Međutim, više od polovine građana smatra da svoja prava može ostvariti sudskim putem.

Istraživanje je pokazalo da 65 odsto ispitanih građana Crne Gore djelimično ili u potpunosti smatra da borba protiv korupcije uopšte nije efikasna. Građani smatraju da je primanje i davanje mita najviše rasprostranjeno u zdravstvenom sektoru i među policijom, kao i zloupotreba položaja. U BiH je najviši procenat građana koji smatra da borba protiv korupcije nije efikasna, 65 odsto. Za građane Crne Gore i Bosne i Hercegovine organizovani kriminal je važniji problem u regionu u odnosu na stanovnike drugih država regiona.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milena Milošević, kazala je da su pitanja jednakosti građana pred zakonom, efikasnosti pružanja javnih usluga ili borbe protiv korupcije u srži koncepata dobrog upravljanja i vladavine prava.

"Upravo zbog toga se postavljaju građanima regiona: da bi se izmjerio učinak u okviru jednog od stubova JIE 2020 Strategije - upravljanje usmjereno na rast. Ovaj stub Strategije, uz 'integrisani rast', koji se odnosi na poboljšanje regionalne trgovine i kretanja ljudi, robe i usluga, je nešto što je razlikuje od Evropa 2020 - strateškog dokumenta EU”, navela je Milošević.

To, kako je dodala, dovoljno govori u prilog činjenici da je jedna od bitnih karakteristika regiona po kojoj on kaska za EU članicama, administracija koja još nije dovoljno servisno orijentisana, odnosno na usluzi građanima i biznisu. To nije ni administracija koja je, kako pokazuju i rezultati Balkan barometra, sposobna da jednako primjenjuje zakone i da se efikasno bori protiv korupcije.

Iako se JIE 2020 Strategija odnosi na region kao cjelinu, posebna odgovornost za primjenu njenih ciljeva je na nacionalnim administracijama.

“Zbog toga je neophodno da nacionalni strateški dokumenti budu usklađeni sa ovom krovnom regionalnom strategijom i da prate njene osnovne ciljeve. Dodatno, upravo u nedostatku glasa građana, tj. mjerenja njihovog zadovoljstva javnim politikama od nadležnih institucija, naša Vlada bi trebalo da uzme u obzir percepcije i očekivanja građana, njihove goruće probleme, dostupne iz monitoringa JIE 2020 Strategije, kao osnov za donošenje odluka. Nažalost, to sada nije slučaj", rekla je Milošević.

Ona je kazala da, iako je u toku priprema strategije za reformu javne uprave za period 2016-2020. godine, Institut alternativa je više puta ukazao da nacrtu ovog strateškog dokumenta nedostaje ljudski lik i da građani nijesu u dovoljnoj mjeri konsultovani, iako su oni krajnji korisnici javnih usluga, zajedno sa biznis zajednicom, naročito malim i srednjim preduzećima, koja čine 95 odsto svih kompanija u regionu.

Prema podacima Balkanskog barometra, svega šest odsto ispitanih građana Crne Gore je učestvovalo u javnim konsultacijama povodom izrade zakona i drugih akata.

PK: Uprava važna za poslovanje

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) su ocijenili da je reforma javne uprave važan uslov za dostizanje većeg stepena lakoće poslovanja i stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta.

"S tim u vezi, Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornu i strukturnu reformu kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene na reformu javne uprave kroz povećanje efikasnosti, odgovornosti, stručnosti, smanjenje troškova, racionalizaciju radne snage i unaprijedi kvalitet javnih usluga", navela je predstavnik PKCG Nina Drakić.

Prema njenim riječima, to što je Razvojnom strategijom JIE 2020 definisano pet međusobno povezanih stubova razvoja, među kojima je "upravljanje usmjereno na rast", govori o značaju državnih uprava i potrebi da se njihovim djelovanjem doprinese jačanju vladavine prava i smanjuju korupciju u cilju stvaranja ambijenta pogodnog za biznis i obezbjeđenja javnih službi neophodnih za ekonomski razvoj.

Ministarstvo: Ključna prepreka različiti interesi zemalja regiona

Iz Ministarstva ekonomije, koji je nacionalni koordinator Razvojne strategije JIE 2020, kazali su da Crna Gora uspješno realizuje ciljeve Strategije i nalazi se među zemljama regiona u kojima je najniža stopa nezaposlenosti.

"Realno je očekivati ispunjavanje ciljeva, naročito u dijelu povećanja zaposlenosti", naveli su iz Ministarstva.

Izazov za Crnu Goru i u budućem periodu je, kako su dodali, intenzivno sprovođenje aktivnosti koje su usmjerene na realizaciju ključnih infrastrukturnih projekata i podsticanje regionalne saradnje u oblastima koje su od nacionalnog, regionalnog i evropskog interesa.

Podsjećajući da je upravljanje rastom stub Strategije koji predstavlja prožimajuću komponentu i preduslov za efikasno postizanje njenih ciljeva, u Ministarstvu ističu činjenicu da je tokom početka pregovora sa EU, Crna Gora otvorila dva najzahtjevnija poglavlja, 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, borbu protiv korupcije i kriminala i bezbjednost.

Vlada je usvojila Nacionalni akcioni plan (NAP) za implementaciju Strategije JIE 2020, čiji je zadatak da predstavi nacionalne prioritete za period januar 2014 - decembar 2015. godine, a koji doprinosi postizanju ključnih ciljeva.

Kao jedna od potencijalnih ključnih prepreka u Ministarstvu navode usaglašavanje ključnih interesa zemalja regiona, imajuću u vidu da sve zemlje JIE imaju svoje ekonomske, trgovinske i investicione interese.

Galerija

Bonus video: