"ANTIDRŽAVNI I ANTINATO"

Marković: Protesti Fronta su jasan pokušaj kompromitacije države

"Antidržavni su jer je 24. oktobra bio pokušaj upada u institucije i preuzimanja vlasti sa ulice, a to je protivustavno jer se vlast može samo osvajati na izborima", ocijenio je Marković
0 komentar(a)
Duško Marković, Foto: Savo Prelević
Duško Marković, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 02.11.2015. 12:52h

Protest Demokratskog fronta (DF) bio je antidržavni jer se pokušalo nasilnim putem preuzeti vlast sa ulice, ponovio je potpredsjednik Vlade Duško Marković, navodeći da nikad kao ovih dana, nisu bili jasni pokušaji kompromitacije i urušavanja države kao slobodne i demokratske.

Poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović postavio je Markoviću pitanje na osnovu čega tvrdi da je na protestima DF pokušan državni udar i da li osjeća ličnu odgovornost, „odnosno da li se vaše političko djelovanje tokom mirnh protesta može dovesti u vezu sa podstrekavanjem incidenata i prekomjernom upotrebom sile“.

Marković je kazao da je od početka govorio da su protesti antidržavni i antinato, i da mogu imati elemente nasilja, na osnovu informacija nadležnih službi.

On je rekao da je na taj način htio da upozori organizatore i javnost na preduzimanje više odgovornsti, kako do toga ne bi došlo.

"Spin je da je to bio antinato protest jer su među organizatorima i među učesnicima bili i poslanici koji podržavaju članstvo za NATO", rekao je Damjanović

"Antidržavni su jer je 24. oktobra bio pokušaj upada u institucije i preuzimanja vlasti sa ulice, a to je protivustavno jer se vlast može samo osvajati na izborima", ocijenio je Marković, navodeći da su bili jasno antinato jer je od početka bila prisutna retoriku da Crna Gora ne treba da dobije poziv za članstvo.

Prema njegovim riječima, protesti su bili nasilni, i rušilački jer se desio pokušaj nasilnog upada u institucije, jer je napadnuta policija i povrijeđeno 29 policajaca, 26 građana, razrušeno 26 objekata u Glavnom gradu, oštećeno 13 vozila policije i opljačkana zlatara.

"Nemam nikakav osjećaj odgovornosti već sam ponosan na svoje opredeljenje da upozorim da protesti mogu biti nasilni i da mogu ugroziti javni red i mir i građansku sigurnost i imovinu građana", poručio je Marković.

On je kazao da nije siguran da li taj osjećaj opuštenosti može imati SNP, jer je, kako je naveo, prisustvo njihovog lidera Srđana Milića značajno obilježilo događaje te noći.

Damjanović je upitao zar nije antidržavno djelovanje kada se država potkrada, kada se milioni ne isplaćuju za porez, kad se dešava višemilionska divlja gradnja i kada raste broj nerasvijetljenih ubistava.

"Spin je da je to bio antinato protest jer su među organizatorima i među učesnicima bili i poslanici koji podržavaju članstvo za NATO".

Marković je odgovorio da ništa manje antidržavno nije ponašanje vlasti, a u odnosu na opoziciju.

"Koja je osvojila određeni dio mandata, i na osnovu toga ima značajne beneficije, a sa druge strane sa ulice pokušava da osvoji vlast, i to je najdrastičniji primjer neustavnog ponašanja", rekao je Marković.

Danko Šarančić iz SNP-a pitao je Markovića na čemu se temelje navodi o umiješanosti drugih organizacija, država, pojedinaca i institucija u proteste u Crnoj Gori i ko su ti subjekti. On je pitao zašto nisu su, ako su ti navodi tačni, preduzete kontramjere Vlade i Ministarstva vanjskih poslova i integracija prema drugim državama.

Marković je rekao da nikad nije bilo jasnije ko sve stoji i podržava protetste, čije je finale, kako je kazao, bio pokušaj nasilnog preuzimanja vlasti.

Kalezić je poručila da je ideja o ulasku u parlament bila simbolična, jer je namjera, kako je pojansila, bila da se poslanici popnu na stepenište i da odatle saopšte da je skup završen

On je podsjetio da su na tu temu sve rekli državni zvaničnici, na osnovu činjeničnog stanja, koje je izvedeno na osnovo jasnih pokazatelja koje država ima kao ozbiljan sistem.

"Nismo lovačko udruženje da nas ne zanima šta se dešava, osim u našem ataru, već država ima institucije da prepozna opasnost i uticaje koji utiču na njenu bezbjednost, stabilnost i očuvanje ustavnog poretka", dodao je on.

Marković je ocijenio da su i danas ti pokušaji na sceni.

"Nikad kao ovih dana pokušaj kompromitacije i urušavanja države kao slobodne i demokratske nisu jači. I možete prateći portale, saopštenja a i skupove van Crne Gore vidjeti kakve se poruke šalju“, dodao je on.

Marković je poručio da se zvanična Crna Gora ne bavi dešavanjima u drugoj državi bilo kojim povodom, osim u cilju saradnje, i da je zato prepoznata kao faktor stabilnosti Balkana.

Poslanica SNP-a Danka Marković pitala je šta je preduzeo na otkrivanju identiteta lica, "koja su po vašim brojnim izjavama došla u Crnu Goru iz drugih država, sa namjerom da je destabilizuju", i da li će snositi odgovornost za podizanje tenzija među građanima uoči protesta.

Marković je poručio da potpredsjednik vlade niti otkriva niti goni niti sudi one koji su u sukobu sa zakonom.

"Ne osjećam odgovornost za podizanje tenzija jer im nisam doprinosio“, dodao je on.

Poslanica Demokratskog fronta Jelisava Kalezić pitala je da li Ustav i Poslovnik imaj član kojim se poslanicima može spriječiti ulazak u Skupštinu. Ona je ukazala da poslanici opozicije kojih je bilo više od 20 na protestima 24. oktobra, nisu zvali masu da uđe za njima.

"Poslanici su stali između ograde i policije. Ako to nije znak da su htjeli da spriječe pokret mase, onda ga nema", rekla je ona.

Kalezić je poručila da je ideja o ulasku u parlament bila simbolična, jer je namjera, kako je pojansila, bila da se poslanici popnu na stepenište i da odatle saopšte da je skup završen.

"Navodi da je cilj bio da se preuzmu institucije, to je konstruisanje, koje nije dostojno, posebno ne od potpredsjednika Vlade", kazala je ona.

Potpredsjednik Skupštine Milutin Simović kazao je da su građani ti koji daju ulaznicu poslanicima za ulazak u parlament.

"Ta ulaznica je po meni odgovornost da se bude u parlamentu i da se zastupaju interesi tih građana“, dodao je on.

Ministra pravde, Zorana Pažina poslanik Demokratske partije socijalista Milorad Vuletić pitao je kakav je pravni položaj i status novinara koji u okviru svoje profesionalne dužnosti prate organizovane skupove, i ukazao da je na protestu napadnuto više novinara.

On je tražio pojašnjenje odnosa između prava na javno okupljanje i prava na izražavanje, odnosno slobode medija.

Pažin je rekao da su obje te slobode od fundamanetane važnosti za demokratsko društvo ali da nijedna od njih nije apsolutna.

On je ukazao na odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, iz oktobra, kada je Veliko vijeće od 17 sudija razmatralo slučaj finskog novinara, koji se našao u središtu demonstracija, jer je prekoračio svjesno prostor predviđen za izvještavanje.

Prema riječima Pažina, kako su demonstracije okarakterisane kao nasilne, taj novinar odbio je da se udalji i priveden je i zadržan 17 sati. "Protiv njega je vođen krivični postupak, oglašen je krivim, ali mu sud nije izrekao kaznu".

"Radi se i činjenično i pravno sa vrlo sličnom situacijom kao što su prethodna događanja u Crnoj Gori. Sud je zauzeo stanovište da se ne radi o povredi slobode izražavanje kad se novinar nađe među demonstrantima i ne povinuje se naređenjima policije“, pojasnio je Pažin.

On je dodao da je sud ocijenio da je ograničenje bilo zakonito, u skladu sa legitimnim ciljem obezbjeđenja javnog reda i mira.

Poslanica DPS, Marta Šćepanović pitala kakva je praksa EU po pitanju imuniteta poslanika i smatra li da treba preispitati postojeće rješenje u Crnoj Gori i suziti imunitet koji se odnosi na vanparlamentarnu djelatnost.

Ministar je odgovorio da je danas po tom pitanju ujednačena praksa u svim državama EU, uz manje razlike.

"U skladu sa Krivičnim zakonodavstvom Crne Gore pokretanje krivičnog postupka podrazumijeva donošenje naredbe od nadležnog tužioca o sprovođenju istrage. U tom smislu postupak izviđaja nije obuhvaćen imunitetom poslanika, to znači da je do naredbe o sprovođenju istrage poslanik u jednakoj poziciji kao svi građani“, pojasnio je Pažin.

On je dodao i da u odnosu na prekršajnu podgovornost postoji jednaka odgovornost svih građana.

"Smatram da imunitet neodgovornosti treba zadržati u punom obimu, kao do sada, s tim što nalazim potrebnim da se precizira šta to to znači u vršenju poslaničke funkcije. To bi trebalo uraditi Poslovnikom ili nekim budućim zakonom o Skupštini“, zaključio je Pažin.