Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Friedrich Ebert Stiftung organizovali su danas u velikoj sali CGO-a panel diskusiju na temu “Nove inicijative za stabilnost i prosperitet na zapadnom Balkanu“,
"Na panelu je, između ostalog, predstavljen papir koji je pripremila fondacija Fridrih Ebert "Socijalna kohezija u centru - nova inicijativa za stabilnost i prosperitet na zapadnom Balkanu", čiji su autori/ke stručnjaci iz regiona – Svetlana Cenić (BiH), Ardian Hackaj (Albanija), Amer Kapetanović (BiH), Gazmend Qorraj (Kosovo), Dušan Spasojević (Srbija), Dragan Tevdovski (Makedonija), Daliborka Uljarević (Crna Gora), kao i bivša parlamentarka Evropskog parlamenta Maria Eleni Koppa (Grčka)", saopšteno je iz CGO.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), je podsjetila da u kontekstu izgradnje državnih institucija, koje u svom radu moraju biti oslobođene političkog uticaja, značajan doprinos daju organizacije civilnog društva.
"Kroz afirmaciju niza javnih politika, otvaranje "zabranjenih" tema, pokretanje afera vezanih za zloupotrebu funkcija, konflikt interesa, otuđivanje državne imovine, grubo kršenje ljudskih prava i sloboda, organizacije civilnog društva doprinose osvajanju novih demokratskih standarda i ohrabrivanju građana da budu slobodni u pokretanju svojih zahtjeva, traženju prava koja im pripadaju, traženju odgovornosti donosioca odluka za loše rezultate ili pričinjenu štetu", istakla je Uljarević.
Ona je apostrofirala neophodnost učešća NVO u procesu evropskih integracija.
"Građani moraju znati koje se odluke donose u njihovo ime, a samim tim i dobiti mogućnost da se odrede prema tim odlukama, a posebno u onima koji ključno utiču na procese demokratizacije i evropeizacije", zaključila je Uljarević
Ivana Račić iz fondacije Fridrih Ebert je na samom početku panela rekla da je ova fondscija kao doprinos Berlinskom procesu pokrenula inicijativu izrade predloga praktičnih politika u cilju poboljšanja ekonomsko-političke situacije u zemljama Zapadnog Balkana.
"Ova inicijativa je pokrenuta sa predstavnicima civilnog društva, predstavnicima akademske zajednice i donosiocima odluka iz regiona, Brisela i Berlina. Današnja debata je rezultat ovih napora da se osnaži uloga civilnog društva u procesu evropskih integracija", istakla je Račić.
Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu je pojasnio da je osnovna ideja ponovno pokretanje priče o demokratizaciji i njeno vezivanje za proces evropskih integracija, jer kako ističe "osjećamo da je došlo do zastoja po ovim pitanjima kako u zemljama Zapadnog Balkana, tako i u Evropskoj uniji".
"Pokušali smo da pronađemo one teme koje su u stvari srž problema, a to su politički klijentelizam, mala odgovornost političkih elita i odsustvo transparentnosti", dodao je Spasojević.
Zlatko Vujović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore, je govoreći o ulozi civilnog sektora u kreiranju javnih politika ocijenio da je "uticaj nevladinih organizacija u kreiranju javnih politika u Crnoj Gori varirao od izuzetno velikog do slabog, a što je dominatno zavisilo od političke situacije, odnosno da li vladajuće strukture trebaju da imaju veći stepen legitimiteta".
On je, takođe, naveo da je "dijalog o javnim politikama u Skupštini Crne Gore na izuzetno niskom nivou.
"Pregovaranje između vladajućih i opozicionih struktura funkcionise jedino kada je potrebna zahtjevnija većina za izbor članova određenih tijela", kazao je Vujović.
On je je zaključio da su u tome "najveći gubitnici građani, jer u tim trgovinama nestaju pokušaji da dobijemo nezavisne institucije", a da je "Evropska unija dala značajan doprinos jer je snažno podržala uključivanje predstavnika civilnog drustva u intersektorska tijela, kao i pregovaračke timove. Međutim, sada je amplituda nepovoljna po NVO".
Bonus video:
