U Crnoj Gori, od usvajanja Etičkog kodeksa poslanika u decembru prošle godine, nije bilo nijedne prijave za njegovo kršenje, kazao je predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Halil Duković.
On je danas na seminaru o Etičkom kodeksu poslanika, podsjetio da je taj dokument donešen u decembru prošle godine.
“Do sada, na sreću nijesmo imali nijednu prijavu kršenja Etičkog kodeksa. Sa jedne strane, razlog je što je Skupština Crne Gore prepoznata po parlamentarnom radu i odnosu među poslanicima”, naveo je Duković.
On je rekao da je možda bilo prilika da se podnese prijava, navodeći da je, onaj ko je možda pogriješio u političkom žaru, nakon toga upućivao izvinjenje.
“Crnogorski parlament je prepoznat po korektnom odnosu. Naravno da ponekad emocije u Skupštini podgriju atmosferu, ali uvijek je nakon toga slijedilo izvinjenje poslanika”, saopštio je Duković.
Upitan kako komentariše to što je mali broj poslanika prisutan na seminaru, on je kazao da je Odbor za ljudska prava pozvao i poslanike odbora za politički sistem i rodnu ravnopravnost.
“Vjerovatno su poslanici imali obaveza, a moramo imati u vidu i činjenicu da smo dva prethodna dana radili do kasno u noć, i vjerovatno su mnogi umorni. Vjerujem da bi u nekom drugom terminu bilo mnogo više kolega”, kazao je Duković.
On je ukazao da švedski parlament u svom Kodeksu ima definicije šta su korupcija i mito, navodeći da se to u crnogorskom navodi samo u jednoj rečenici.
“Ali ono što nas najviše interesuje jeste procedura prijave. Mi još nijesmo izgradili ni te procedure prijave, a nadam se da ćemo tokom seminara uspjeti da približimo svima, ukoliko dođe do neke prijave, kako izbjeći političko glasanje”, ukazao je Duković.
Upitan da li je to trebalo uraditi prije usvajanja Kodeksa, on je odgovorio da se nešto mora usvojiti, ako se želi isprobati. “Ne možete testirati nešto ako ga nemate”.
Poslanica Demokratske partije socijalista, Nada Drobnjak smatra da je crnogorksi parlament i prije usvajanja Kodeksa bio dobar primjer svega onog što taj document propisuje.
“Svi se trudimo da budemo odgovorni, da donosimo odluke u skladu sa našim saznanjima i vizijama kako bi se stvorio kontekst u kom bi građani uživali u punom kapacitetu svoja pravai slobode”, dodala je ona.
Drobnjak je kazala da poslanike mnogi napadaju i govore da imaju velike privilegije.
“Pozivam svakog zainteresovanog građanina ako hoće sa mnom da provede jedan radni dan, da vide u kakvi uslovima radimo i koliko moramo jako puno truda da uložimo da bi se pripremili za bilo koju tačku dnevnog reda”, rekla je Drobnjak.
Poslanica Demokratskog fronta, Ljiljana Đurašković kazala je da je parlament Crne Gore u regionu prepoznat po izuzetno visokom nivou komunikacije poslanika.
“Desi se, s vremna na vrijem, u žaru borbe i diskusije da neko, ali to je pojedinačni lsučaj, prekorači granicu, ali da vrlo brzo posle toga i sam da izvinjenje”, navela je ona.
Đurašković je ukazala da je za prijavu nekog ko je prekršio kodeks potrebno dati pisanu prijavu, sa punim imenom i prezimenom podnosioca, navodeći da se anonimne prijave odbaciju kao nepotpune i neosnovane.
Zamjenik šefice Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Dan Redford kazao je da je od suštinske važnosti da se osigura da pojedinci koji se bave javnim poslom poštuju profesionalne i etičke standard.
Prema njegovim riječima, regulisanje ponašanja u Skupštini i etički standardi predstavljaju suštinski element koji osigurava povjerenje javnosti u efikansost, transparentnost i pravičnost demokratskih sistema.
“U Evropi je zabilježen trend rastućeg nepovjerenja glasača u one koji ih predstavljau. Razlozi se uglavnom tiču raspolaganja javnim finansijama, konflikta interesa, neprisustva sjednicama i sastancima odbora, korišćenja zaštićenih infor,acija i dodatnih poslaničkih primanja”, ukazao je Redford.
On je naveo da u OEBS-u zbog toga smatraju da donošenje posebnih etičkih regulativa na inkluzivan i tarnsparentan način predstavlja važan faktor za povratak poljuljanog pobvjerenja u demokratske sisteme upravljanja.
Službenik za demokratsko upravljanje ODIHR-a, Peter Mosop kazao je da je povjerenje u nacionalni parlament nešto što je jako nisko sada u državama OSCE-a.
On je ukazao da 62 odsto građana EU, (s tim da su “pokrineve” i neke države koje su van Unije), ne vjeruje parlamentarcima, kao i da parlamenti spadaju u grupu instsitucija kojima se najmanje vjeruje.
“Dokument Crne Gore jedan je od najboljih regionu, i ohrabreni smo komunikacijom koju paralment ima sa građanima”, kazao je Mosop.
On je dodao da Kodeks nije napravljen u političke svrhe, i da treba izbjeći njegovo korišćenje da se okrivi druga strana, jer bi to u mnogom derogiralo njegovu važnost.
Raspravu o Etičkom kodeksu poslanika,organizovali su Odbor za ljudska prava i slobode i Misija OEBS-a u Crnoj Gori.
Bonus video:
