UVESTI PREFERENCIJALNO GLASANJE

Vujović: Biraču omogućiti da zaokruži nekog od kandidata unutar partijske liste

„Postoji snažna centralizacija u donošenju odluka, posebno kada govorimo o odnosu rukovodstvo-članovi ili lokalnih i centralnih partijskih organa“, kazao je Vujović, objašnjavajući da mandat pripada poslaniku, a ne partiji
5 komentar(a)
Zlatko Vujović, Foto: Boris Pejović
Zlatko Vujović, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 14.02.2019. 09:44h

U Crnoj Gori treba personalizovati izborni sistem i omogućiti biraču zaokruživanje kandidata unutar partijske liste, kako bi dobio neposrednu mogućnost da utiče na izbor poslanika koji će ga predstavljati, poručeno je sa panela "Reforma izbornog zakonodavstva-izgledi i modeli".

Predsjednik Upravog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović kazao je da izborni sistemi često minimizuju ulogu birača i, kako je naveo, proporcionalni sistemi partijskih lista sa blokiranim kandidatskim listama otežavaju uticaj birača na to ko će biti konkretan poslanik.

On je najavio da će rezultati istraživanja te nevladine organizacije na tu temu biti predstavljeni narednih dana, a fokus je u trouglu birač-politička partija-izborni sistemi.

„Postoji snažna centralizacija u donošenju odluka, posebno kada govorimo o odnosu rukovodstvo-članovi ili lokalnih i centralnih partijskih organa“, kazao je Vujović, objašnjavajući da mandat pripada poslaniku, a ne partiji.

On smatra da je rješenje u personalizaciji izbornog sistema gdje će biraču biti omogućeno da glasa uvođenjem preferencijalnog glasanja gdje će moći da zaokruži nekog od kandidata unutar partijske liste.

Vujović je objasnio da je moguće rješenje koje je, kako je naveo, dalje od Crne Gore, ali i bolje, uvođenje mješovitog proporcionalnog sistema u kom bi građanin mogao da glasa i za partiju, i za kandidata direktno.

„Nije bilo značajnih promjena u izbornom sistemu ako izuzmemo neka prekrajanja izbornih jedinica 90tih“, zaključio je Vujović.

Potpredsjednik Skupštine, Milutin Simović kazao je da u prilog aktuelnosti toj temi ide to što se od početka godina formiralo pet novih partija na političkoj sceni Crne Gore, a ubrzo će, kako je dodao, i šesta.

On je objasnio da je registrovano ukupno 47 političkih partija.

„Različiti pogledi u odnosu na određena politička i ekonomska pitanja rezultirali su rascjepima i formiranje novih stranaka, a izostao je mehanizam unutarpartijskih kompromisa“, kazao je Simović.

Simović je ukazao da je 12 poslanika, odnosno njih 15 odsto, napustilo matične poslaničke klubove u parlamentu i sada funkcionišu kao nezavisni poslanici.

„Suština problema nije u nedostatku povjerenja građana u izborni proces, već u nepovjerenju unutar pojedinih partija i nepovjerenju između opozicionih partija“, zaključio je Simović, navodeći da je vrijeme to potvrdilo.

Potpredsjednica Pozitivne Crne Gore, Azra Jasavić smatra da je problem u tome što građanin nema neposrednu mogućnost da utiče na poslanika odnosno odbornika koji će ga predstavljati.

„Oni pojedinci koji mogu čak biti kvalitetniji od ostalih ne mogu doći visoko na listu “, ocijenila je ona, navodeći da je sistem autoritarnosti odlika Balkana.

Jasavić je navela da se sistemom kompetentnosti nameću oni koji nemaju dovoljno stručnosti.

„Moramo ići na drugačiji izborni sistem i potrebno je da se formira radna grupa koja će raditi na tome“, poručila je ona.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, Boris Vukićević kazao je da je crnogorski izborni sistem ostao depersonalizovan.

On je kazao na probleme formiranja izbornih jedinica u Crnoj Gori koja je višestruko podijeljena.

Vukićević smatra da je najbliže rješenje tog problema otvaranje zatvorenih lista zbog, kako je naveo, posredovanja u izbornom sistemu i važnosti unutarpartijske demokratije.

On je dodao da je to rješenje dobro i zbog slučaja napuštanja stranaka od poslanika partije.

Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Rifat Rastoder ocijenio je da bi trebalo razmisliti o uvođenju nekog oblika personalizacije glasanja kao korektivnog faktora sadašnjeg obezličenog sistema.

„Šansa za nužne promjene nije ni izbliza iskorišćena zbog naglašenog političkog naboja“, smatra Rastoder.

On je ocijenio da ostaju otvorena pitanja koncepta izbornog sistema u smislu potrebe većeg uvažavanja stvarne volje glasača.

Rastoder je, govoreći o naknadno usvojenom rješenje afirmativne akcije za liste manjinskih naroda ili drugih nacionalnih zajednica, kazao da je to rješenje na lokalnom nivou suprotno duhu Ustava i postojećeg rješenja na državnom nivou.

Predsjednik Liberalne partije, Andrija Popović kazao je da ta partija nije učestvovala u procesu kreiranja reformskih mjera izbornog zakonodavstva jer, kako je naveo, nije postojala adekvatna zastupljenost svih partija u radnim tijelima.

„Suština svih reformi je suzbiti zloupotrebu državnih resursa u političke i partijske svrhe kroz različite pblike korupcije, nepotizma i drugih protiv zakonitih i neetičkih radnji“, poručio je on, navodeći da se na narednim izborima konačno moraju sprovesti pravilni i pošteni izbori.