GODIŠNJICA POTPISIVANJA DEJTONSKOG SPORAZUMA

Radulović: Regionalna saradnja ključ stabilnog Balkana

Državni sekretar za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija, Vladimir Radulović, kazao je da su susjedski odnosi danas bolji i, kako je naveo, karakteriše ih intezivan politički dijalog i svestrana bilaterna i regionalna saradnja
56 pregleda 1 komentar(a)
Vladimir Radulović
Vladimir Radulović
Ažurirano: 04.07.2015. 19:34h

Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma uspostavljen je mir, ali ne i funkcionalna Bosna i Hercegovina (BiH), saopšteno je povodom obilježavanja 20. godišnjice od potpisivanja tog sporazuma i poručeno je da je saradnja ključ dugoročnog i stabilnog regiona.

Državni sekretar za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija, Vladimir Radulović, kazao je da su susjedski odnosi danas bolji i, kako je naveo, karakteriše ih intezivan politički dijalog i svestrana bilaterna i regionalna saradnja.

„Ako ne želimo, ne znamo ili strahujemo od saradnje u regionu, teško ćemo evropske partnere ubijediti da je naš identitet evropski“, poručio je Radulović na konferenciji „Dejton i region – 20 godina kasnije – perspektive Zapadnog Balkana“, navodeći da je potrebno da nešto naučimo iz istorije.

On je ukazao na to da je košmar i tragika devedesetih iza nas, ali ih, kako je naveo Radulović, ne smijemo zaboraviti i „olako izvući zaključak da smo se izborili sa svim svojim demonima“.

On je ocijenio da je regionalna saradnja ključ dugoročnog, bezbjednog, stabilnog i prosperitetnog Zapadnog Balkana i međusobno povezivanje država regiona.

Bez snaženja saradnje u regionu, kako je naveo Radulović, pojedinačne evropske aspiracije ka Evropskoj uniji (EU) biće manje legitimne i uvjerljive.

„Regionalna stabilnost i bezbjednost u temeljima je i pretpostavka je globalnog mira, bezbjednosti i razvoja“, poručio je Radulović.

Bivši predsjednik Hrvatske, Stjepan Mesić, kazao je da bi današnju raspravu trebalo nazvati „Šta i kako sa Bosnom i Hercegovinom (BiH)“.

On je ukazao da je Dejtonskim sporazumom prekinut rat, ali je, kako je dodao Mesić, stvoren takav sistem da ona nije mogla postati funkcionalna država.

„Dejtonskim sporazumom uspostavljen je mir, ali funkcionalna država nije i sa takvom Bosnom danas imamo posla i mi susjedi, ali i Evropa na čija vrata kuca“, ocijenio je Mesić, navodeći da je kriza prava riječ za stanje u toj državi.

On smatra da je „podjela u Bosni sankcionisala rezultate dotadašnjeg rata i aminovala rezultate ratnih zločina i etničkih čišćenja“, navodeći da je ta država proizvela mješoviti nacionalni identitet.

BiH je, kako je naveo Mesić, potreban novi Ustav i nova unutrašnja organizacija države, odnosno potpuna reorganizacija države.

U toj reorganizaciji, dodao je on, u prvi plan moraju doći građani.

„Sporazum iz Dejtona treba mijenjati, i to iz temelja. Ko to ne vidi, ili je politički slijep, ili ne želi dobro BiH“, zaključio je Mesić.

Kopredsjednik Igmanske inicijative, Branko Lukovac, ocijenio je da su odnosi među državama regiona bolji nego što su bili u prošloj deceniji, navodeći da se najviši državni zvaničnici češće sreću, postepeno se unapređuje bilaterna saradnja i povećan je broj regionalnih skupova.

„Tako poboljšani odnosi nijesu pomogli, ili ne još, da se savladaju krupni problemi sa kojima se suočavaju pojedine naše države“, smatra Lukovac.

Prema njegovim riječima, 20. godišnjica od rata u BiH opomena je i pravo vrijeme za udruživanje snaga za otklanjanje prepreka ka jedinstvenoj, funkcionalnoj, stabilnoj i naprednoj BiH.

EU, kako ja naveo Lukovac, duguje BiH da se zaustave dezintegracioni procesi i se, kako je dodao, konačno desi preokret ka građanskom i demokratskog društvu.

Neophodno je, smatra Lukovac, da se susjedi, posebno Albanija, suzdržavaju od svega što bi moglo imati negativan uticaj na atmosferu koja znači jačanje razumijevanja i povjerenja.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se afirmisala kao pozitivan činilac regionalne saradnje.

„Smatram da bi najviši državni predstavnici Crne Gore, kao i drugih država susjeda, morali osuditi sve oblike prijetnje državnom integritetu BiH i akcija koje vode slabljenju te države, pošto takvi stavovi i postupci pozivaju na sukobe i rat, u Bosni, ali i u regionu“, zaključio je Lukovac.

Kopredsjednik Igmanske inicijative za Hrvatsku, Zoran Pusić, kazao je da je struktura politika i ideje koje su dovele do rata ostale i da obnavljaju se.

„BiH je ružna karikatura događaja i odnosa u regiji, vrsta naše slike Dorijana Greja“, smatra Pusić.

On smatra da postoji autizam u cjelovitosti problema. „Građani su ga proizveli i niko nije dužan rješavati ga umjesto nas“.

Kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju, Aleksandar Popov, kazao je da je dobra to što se EU poslije duže vremena počela ozbiljnije baviti regionom.

Loša vijest je, kako je naveo, da se EU počne ozbiljnije baviti regionom tek kad joj on, kako je dodao Popov, postane problem ili potencijalni krizno žarište.

„Moramo riješiti probleme kako ne bismo ostali vječiti zarobljenici prošlosti. Zadnji je čas da učinimo napor da region maknemo od devedesetih“, zaključio je Popov.

Predstavnik Evropskog fonda za Balkan, koji je donator konferencije, Igor Bandović, predstavio je studiju „Kultura regionalne saradnje“ koja, između ostalog, ima za cilj uključivanje nevladinog sektora u prevazilaženje tog problema.

Konferenciju su organizovali nevladina organizacija „Inicijativa za regionalnu saradnju“, koja je dio mreže Igmanske Inicijative, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore.

Preporučujemo za Vas