NATO je prošle godine odlučio da ne pozove Crnu Goru u članstvo i zbog nedostataka u vladavini prava, a to će biti u fokusu zemalja članica kada odluku o pozivu bude ponovo razmatrao u decembru, rekao je u intervjuu “Vijestima” generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
On je sugerisao da je i nedovoljna sloboda medija bila jedan od razloga.
“Očekujemo da sve o čemu je odlučeno u vezi sa vladavinom prava, a naročito kancelarija specijalnog tužuioca i nova agencija za borbu protiv korupcije budu potpuno u funkciji. To je važno jer su vladavina prava, transparentnost, borba protiv korupcije ključ. Crna Gora je već dosta napredovala i očekujemo da nastavi sa tim”, rekao je Stoltenberg, odgovarajući na pitanje kakve rezultate u vladavini prava NATO očekuje od Crne Gore da bi dobila poziv u decembru.
Još nema nijedne pravosnažne presude za visoku korupciju, sve su ovo institucionalne, zakonodavne reforme, a još nema konkretnih rezultata?
Važno je imati specijalnog tužioca, novu agenciju za borbu protiv korupcije, ali naravno važno je imati mjerljive rezultate. Istovremeno, crnogorsko pravosuđe mora biti nezavisno, tako da ne treba političari da odlučuju ko će biti osuđen ili ne, to treba da odluče nezavisni sudovi.
Ali mi nemamo nezavisne sudove, to kaže EU...
Važno je uspostaviti nezavisno sudstvo, vladavinu prava, okvir, strukturu za to, a onda mjerljivi rezultati treba da dokažu da to funkcioniše.
Mislite li da CG to može uspjeti do decembra?
Upravo to ćemo mi moći da procijenimo do kraja godine, to smo radili sa mnogim drugim članicama i to ćemo uraditi sa Crnom Gorom.
NATO nema mehanizme da mjeri vladavinu prava. Šta ćete biti sa odlukom o pozivu ako u izvještaju EU u oktobru bude, na primjer, da je korupcija ovdje veoma rasprostranjena i da je to je stvar za ozbiljnu zabrinutost. Iste zemlje članice EU i NATO će morati da odluče da li su kriterijumi za članstvo u NATO-u blaži od onih za EU?
NATO ima veliko iskustvo iz mogobrojnih ovakvih procesa i pokazalo se da je pridruživanje NATO-u poguralo reforme, vladavinu prava, transparentost u svim novim članicama. Od vremena hladnog rata došli smo sa 16 na 28 članica i na različite načine bilo je istih ovakvih izazova u svim ovim zemljama.
“Važno je da zemlja ima različite medije, kritičke medije, otvorenu debatu”
Rekao bih da su zahtjevi EU oštriji kada je vladavina prava u pitanju...
I mi smo veoma fokusirani na vladavinu prava, to je jedna od glavnih stvari... i zato smo prošle godine odlučili da ne pozovemo Crnu Goru, već da nam treba bar još godina da se radi na ovim pitanjima i onda da procijenimo situaciju do kraja godine.
Postoji priča iz diplomatskih krugova o ponovnom uslovnom pozivu u decembru, da ćete možda reći “Crna Gora je uradila dosta ali da treba još malo i konačnu odluku ćemo donijeti na samitu u Varšavi jula 2016”. Da li je i ta opcija na stolu?
Neću spekulisati o ishodu sastanka u decembru. Želim da se fokusiramo na to da je važno da CG nastavi da napreduje u reformama, a posebno vladavine prava. To čemo procijeniti i odlučiti do kraja godine.
Rekli ste da je NATO i stvar zajedničkih vrijednosti, demokratije, vladavine prava. Jedna od njih, sloboda medija nije ovdje na zavidnom nivou. Na desetine je neriješenih napada na novinare, mediji koji nisu pod kontrolom vlasti su pod ekonomskim, finansijskim pritiskom, drugi mediji ih blate. Je li NATO tražio nešto konkretno od crnogorskih vlasti da se situacija u ovoj oblasti poboljša?
Sve je to dio dijaloga u vezi sa vladavinom prava. Ako imate nezavisno sudstvo i tužilaštvo onda je njihova glavna dužnost da obezbijede da se propisi koji štite slobodu izražavanja i slobodu štampe primjenjuju i poštuju. NATO je fokusiran na strukturu koja će omogućiti postojanje slobode štampe. Sreo sam se sa šefom parlamenta i on mi je rekao da su ta pitanja visoko i na agendi saradnje sa Savjetom Evrope...
Kako stvari sada stoje, moguće je da Crna Gora uđe u NATO bez slobodnih medija...
Danas sam sreo mnogo medija. Važno je da zemlja ima različite medije, kritičke medije, otvorenu debatu. Uvijek ćemo raspravljati da li su infrastruktura i okvir za slobodne medije dovoljno dobri, ali sam siguran da težnja CG da se pridruži NATO-u a kasnije EU, gura stvari ka boljoj slobodi medija, demokratiji i to je jedna od stvari zbog kojih smo odlučili da odložimo odluku i kasnije procijenimo da li su stvari dovoljno dobre.
Postoje teze da je Crna Gora test odlučnosti članica NATO-a da se suprotstavi ruskom miješanju u Evropi, test za politiku otvorenih vrata. Neke članice imaju različite brige kada su njihovi odnosi sa Moskvom u pitanju. Vi ste priznali da one imaju različite stavove prema pozivanju CG u alijansu. Da li Rusija može indirektno uticati na odluku o pozivu Crnoj Gori preko stavova koje neke članice imaju prema odnosima sa Moskvom i krizi u Ukrajini?
Svaka suverena država sama donosi svoje odluke. Stvar je Crne Gore da odluči da li želi članstvo ili ne. Nikad ne bih prisiljavao nijednu zemlju da uđe u NATO, ali nikad ne bi smjeli prihvatiti da ijedna zemlja van alijanse omete neku zemlju da slobodno donese svoju odluku. To je suštinski princip suverenosti. Dolazim iz male zemlje, susjeda Rusije. Bilo je od najveće važnosti za nas da smo mogli sami da donosimo svoje odluke. Tako je bilo sa Norveškom 1949, tako je i sa Crnom Gorom sada.
NATO neće ništa raditi u Crnoj Gori bez njenog odobrenja. Ona će kao članica NATO-a i dalje biti suverena država, donositi sopstvene odluke. A hoće li biti članica NATO-a to je njena i stvar 28 saveznika. Vodi se sada rasprava o tome (među članicama), mi smo demokratski savez, to nije znak slabosti, već snage, ali sam siguran da ćemo moći da zaključimo do kraja godine da su se 28 država saglasile.
Zašto je Crna Gora potrebna NATO-u?
Koristi od članstva su imale i zemlje koje su se pridružile NATO-u i postojeće članice. To je učinilo NATO snažnijim, doprinijelo je stabilnosti u čitavoj Evropi i naravno dobro je za postojeće članice da stabilnost prevlada u čitavoj Evropi, da se očuva mir, zato što smo mi bezbjedniji ako su naši susjedi stabilniji. Vjerujem da je stabilnost regiona dobra za Crnu Goru, za region i za NATO. Vidjeli smo da ratovi na Balkanu mogu biti opasni ne samo za ljude na Balkanu, već i čitavu Evropu. Članstvo je dobro i sa ekonomske strane, stabilnost, predvidljivost i dobar okvir su dobri za investitore, ekonomski rast, a to je onda dobro za cijeli region i za sve susjede.
Bonus video:
