"Neosnovano je toliko zadiranje u privatnost. Stiče se utisak da ne poznaju nikakve druge načine dokazivanja osim ako se šta uhvati na prisluškivanju“, ocjena je advokata Gorana Rodića povodom vladinog Predloga izmjena zakonika o krivičnom postupku, koji tužiocima daje odriješene ruke, između ostalog, i za tajni nadzor.
U iščekivanju izbora novog specijalnog tužioca koji bi do kraja godine Evropskoj komisiji (EK) trebalo da ponudi rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, Vlada je spremila izmjene Zakona o krivičnom postupku (ZKP) koji utrostručuje trajanje tajnog nadzora a tužiocu omogućava da naloži mjere tajnog nadzora i bez suda.
Za dio poslanika, advokata i NVO to je vrlo sporno, pa će sjutra na Odboru za pravosuđe parlamenta biti održana konsultativna rasprava na koju je pozvano 30-ak učesnika. Među njima su VDT Ivica Stanković, ministri pravde i policije Zoran Pažin i Raško Konjević, direktorica MANS-a Vanja Ćalović i HRA Tea Gorjanc-Prelević, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica...
Po ZKP-u tužioci sada tajni nadzor koriste četiri mjeseca, uz priliku da ga produže za još tri “ako postoje opravdani razlozi”. Nove odredbe propisuju da se on može maksimalno produžiti još 14 mjeseci ako se procijeni da je to nužno. Takođe, tužilac će moći da naloži tajni nadzor i bez suda.
“Dovoljno je pitati koliko mjera tajnog nadzora je do sada određeno i na osnovu koliko njih su pokrenuti krivični postupci, kao i koliko je, odnosno da li je i jedno lice obaviješteno ili moglo ostvariti uvid u materijale prikupljene na ovaj način protiv njega, ako nisu poslužili za pokretanje postupka. Do danas niko ne barata takvim podacima, što bi bilo veoma značajno zbog analize opravdanosti primjene MTN i eventualnih zloupotreba“, upozorio je Rodić.
Poslanica SNP-a i članica Odbora Danka Marković kaže da se krši i Ustav.
“Tajni nadzor po novom zakonu predviđa i ulazak u nečije prostorije radi tajnog audi-video snimanja i fotografisanja. Na taj način zadire se u porodični život i narušava nepovredivost ličnosti, garantovani Ustavom“, navodi ona.
Da je riječ o klizavom terenu potvrđuje i primjer SAD, na čije zakonodavstvo se ugleda Crna Gora. Naime, prije dva dana u američkom Senatu uskraćena je podrška takozvanom Patriotskom aktu, koji je omogućavao masovno prisluškivanje građana iako je u toku rasprava o novom propisu koji će najvjerovatnije vratiti tu praksu.
Krše pravo na pravično suđenje garantovano Konvencijom
“Važeći ZKP je dozvoljavao izuzetno uskraćivanje u izviđaju ili istrazi pravo na uvid u pojedine spise predmeta advokatima samo ako bi time bila ugrožena svrha istrage, nacionalna bezbjednost i zaštita svjedoka. Novim zakonskim rješenjem uskraćivanje u tim situacijama je prošireno i na spise predmeta u cjelini. Takođe, još rigidnije je da okrivljeni i branilac ne mogu znati razloge niti dobiti obrazloženje za takvu procjenu tužioca, kao i sudije za istragu. To je u potpunoj suprotnosti sa ostalim odredbama ZKP koje daju određena prava okrivljenom za aktivnu ulogu u fazi izviđaja i istrage. Naravno, u suprotnosti je i sa osnovnim pravom na pravično suđenje propisanom u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i institutom sporazuma o priznanju krivice,” rekao je Rodić.
Bonus video:
