Broj predmeta pred Ustavnim sudom Crne Gore konstantno se povećava, a prošle godine je primljeno rekordnih 3.088, rekla je danas predsjednica suda Desanka Lopičić.
Ona je na okruglom stolu o pravnoj prirodi odluka Ustavnog suda i njihovim posljedicama kazala da je, od tog broja, riješeno 1.692 predmeta.
„U strukturi 87 odsto čine predmeti u postupku po ustavnoj žalbi“, kazala je Lopičić, naglašavajući da politika i Ustav nijesu u suprotnosti već moraju međusobno da se harmonizuju.
„Politika, u koju spada i zakonodavna odluka i odluke drugih organa mora da poštuje okvire Ustava, ona je slobodna samo u okvirima Ustavom utvrđenih granica. Ustavni sud je državno-pravni garant ove vezanosti politike za Ustav“, kazala je Lopičić.
Ona je rekla da tranzicijski milje, koji podrazumijeva kombinaciju zahtjeva za kontinuitetom i za promjenama, može biti naročito izazovan za rad ustavnih sudova, od kojih se često traži da rješavaju krupne političke sporove na osnovu pravnih pravila.
O tome svjedoče, kaže ona, brojne nadležnosti koje su im povjerene.
“Od Ustavnog suda često se očekuje da omogući normalno funkcionisanje političkih procesa, legitimiše zahtjeve kojima se uspostavlja tranziciona pravda, prilagodi tekst starog Ustava novim potrebama ili da omogući materijalizaciju odredaba novog Ustava kojima se transformiše društvo“, kazala je Lopičić.
Prema njenim riječima, ustavno sudstvo je kamen temeljac konstitucionalizma, temelj vladavine prava i ustavne demokratije. „Osnovna funkcija Ustavnog suda i jeste čuvanje ustavnih principa, izgradnja odgovarajuće političke kulture i razvijanje građanskog društva.
“Štititi Ustav nije samo zadatak Ustavnog suda mada je on snagom Ustava primarni “čuvar Ustava“. Zaštita Ustava i ustavom zagarantovanih prava zadatak je i za političare, zakonodavnu vlast, pravosuđe, uopšte za sve građane“, rekla je Lopičić.
Ona je podsjetila da u skladu sa ustavnom pozicijom u Crnoj Gori, Ustavni sud nije uključen u sistem organizacije državne vlasti, nezavisan je organ sa statusom, sastavom, organizacijom i nadležnostima specifično definisanim Ustavom.
„Kao nezavisna institucija čije su nadležnosti definisane i određene isključivo Ustavom, Ustavni sud ima jasnu zaštitničku i korektivnu funkciju u osiguravanju ustavnog poretka i principa vladavine prava“, kazala je Lopičić.
Ustavni sud je, kaže ona, samostalni i nezavisni državni organ koji štiti ustavnost i zakonitost, ljudska prava i slobode, čije su odluke konačne, izvršne i opšteobavezujuće.
„Unoseći značajne novine u pogledu sastava, načina izbora, položaja i jemstava nezavisnosti sudija Ustavnog suda i značajnim proširenjem njegove nadležnosti, ustavotvorac je potvrdio važnost ustavnosudske funkcije u savremenoj Crnoj Gori, odnosno Ustavnog suda kao nosioca kontrole ustavnosti i zakonitosti u pravnom poretku i čuvara Ustavom zajemčenih sloboda i prava građana“, rekla je Lopičić.
Bonus video:
