PUPI: Za potrošačku korpu potrebne tri prosječne penzije

„Ako se ima u vidu činjenica da svaki penzioner prosječno izdržava najmanje tri člana porodice, onda od tog penzionerskog iznosa živi jedna trećina crnogorskog stanovništva“, rekli su iz PUPI-ja
65 pregleda 5 komentar(a)
Penzioneri, Foto: Luka Zeković
Penzioneri, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 23.04.2015. 14:11h

Partija udruženih penzionera i invalida Crne Gore (PUPI) uputila je Delegaciji EU u Podgorici svoje viđenje položaja penzionera, invalida, socijalno ugroženih građanja, kao i informacije o vladavini prava i drugim pitanjima.

Iz PUPI-a ja su saopštili da je trenutno oko 125,51 hiljada korisnika prava koje isplaćuje Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), od kojih je 117,2 hiljade u Crnoj Gori, a 8,3 hiljade u inostranstvu.

Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, penzionera je oko 110 hiljada, a 7,2 hiljade korisnika ostalih prava iz PIO (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu).

U inostranstvu je oko 8,19 hiljada penzionera.

„Od ukupnog broja penzija isplaćenih u Crnoj Gori, oko 58,34 hiljade čine starosne, 22,76 hiljada invalidske i 28,9 hiljada porodične. Broj korisnika novčane naknade invalida rada je 917“, naveli su iz PUPI-ja.

Prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 272,98 eura. Usklađivanje penzija u posljednje dvije godine je, kako podsjećaju, zamrznuto, a posljednje je bilo 2012.

Iz PUPI-ja su saopštili i podatke o strukturi penzija isplaćenih u Crnoj Gori, kojima nijesu obuhvaćeni korisnici srazmjernih penzija, odnosno oni koji primaju penziju ili dio iz neke druge države.

„Do 100,4 eura prima 4,4 hiljade penzionera u Crnoj Gori, od 100,41 do 180 eura, prima 27,72 hiljade, od 181 do 272,98 prima oko 29,47 hiljada korisnika, od 272,99 do 500 prima 35,24 hiljade penzionera, od 501 do hiljadu eura prima 8,3 hiljade korisnika, od hiljadu do 1,5 hiljada prima 148 penzionera, od 1,5 hiljada do dvije hiljade prima jedan penzioner i preko dvije hiljade eura penziju ima jedan penzioner“, kazali su iz PUPI-ja.

Penziju ispod prosječne ima, kako su dodali, oko 61,59 hiljada penzionera.

„Ako se ima u vidu činjenica da svaki penzioner prosječno izdržava najmanje tri člana porodice (zbog nezaposlenosti članova porodice, a i to da oba supružnika najčešće nijesu oboje penzioneri), onda od tog penzionerskog iznosa živi jedna trećina crnogorskog stanovništva“, rekli su iz PUPI-ja.

Ako se ima u vidu činjenica da je, kako su naveli, potrošačka korpa u Crnoj Gori 804 eura, što je iznos od tri prosječne penzije, onda je suvišan svaki komentar o standardu većine crnogorskih penzionera i članova njihovih porodica.

Penzionera koji nemaju riješeno stambeno pitanje, a, kako su dodali, većina su podstanari, je preko šest hiljada, a polovini ukupnog broja penzionera je neophodno potrebna adaptacija i renoviranje stambenih objekata.

„Zdravstvena zaštita penzionera i građana u cjelini u Crnoj Gori je nepotpuna, neadekvatna, iznad svega skupa sa nedostatkom adekvatnih lijekova i pretjerano dugim listama čekanja na specijalističke preglede. Većina penzionera i članova njihovih porodica je prinuđena da izdvaja i preko polovine mjesečnih penzionerskih primanja za neophodne ljekove koje kupuju u privatnim apotekama za sebe i članove svojih porodica pošto ih u državnim apotekama uglavnom nema“, saopštili su iz PUPI-ja.

Poseban problem je, kako su ocijenili, nedostatak domova za smještaj starih, bolesnih i nemoćnih, kao i visoke cijene smještaja i usluga u postojećim staračkim domovima.

„Tuđa njega i pomoć za osobe sa invaliditetom iznosi 63,5 eura mjesečno, a iznos dječijeg dodatka je ponižavajuće nizak, a poseban problem predstavlja što država nema odgovarajuće ustanove za njihov prihvat i smještaj, pa se postavlja logično pitanje, šta i kuda sa tim osobama kad njihovi roditelji ili staratelji pomru. Treba posebno istaći da djeca bez roditeljskog staranja ili ona sa najtežim smetnjama, primaju mjesečno 30 eura dodatka“, navode iz PUPI-ja.

PUPI posebno zabrinjava nedostatak vladavine prava, veliki broj nerasvijetljenih ubistava, nefikasan rad policije, tužilaštva, sudskih organa, a posebno neadekvatna zaštita nosilaca zakonodavne vlasti, nedostatak finansijskih istraga, presuda za korupciju i kriminal na najvišem nivou, neprimjereni pritisak na istraživačko novinarstvo i medije, kao i na NVO sektor koji daje veliki doprinos vladavini prava.

Bonus video: