Poslanici su danas završili raspravu o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, koja bi trebalo da unaprijede zakonska rješenja i više štite socijalni status izvršnih dužnika.
Ministar pravde, Zoran Pažin, saopštio je da predložene izmjene i dopune mijenjaju funkcionalnu nadležnost suda za odlučivanje po pravnim sredstvima na odluke javnih izvršitelja u dijelu koji se odnosi na izvršenje po osnovu izvršne isprave, gdje o prigovoru odlučuje sudija pojedinac.
“Kada je riječ o izvršenju po osnovu vjerodostojne isprave, to ostaje u nadležnosti vijeća od trojice sudija”, kazao je Pažin.
Prema njegovim riječima, potrebno je da javnim izvršiteljima budu dostupni računi na kojima se sprovodi izvršenje i Centralna banka (CBCG) je u obavezi da im te račune dostavlja.
Predlogom se, kako je kazao, ograničava donja granica prodajne cijene pokretnih stvari kao i nepokretnosti pri čemu se, ako se ne uspije prinudna prodaja u prvom pokušaju, može prodati stvar u narednom pokušaju i po cijeni koja je ispod 50 odsto utvrđenje vrijednosti, ali ne i ispod potraživanja izvršnog povjerioca.
“Ukazao bih na potrebu da se striktno odvoje predmeti rješenja koja se odnose na zarade, naknade zarada i penzije, jer je limitirana mogućnost izvršenja na ovim sredstvima, a u praksi se događalo da se blokadom računa i isplatom sa ovog računa obuhvate i ova sredstva. Predlogom se rješava to pitanje i štiti socijalni status izvršnih dužnika”, precizirao je Pažin.
Nezavisni poslanik, Neven Gošović, kazao je da su od mogućnosti izvršenja novčanih potraživanja izuzeta primanja po osnovu zakonskog izdržavanja, naknada štete nastale usljed oštećenja zdravlja, primanja po osnovu socijalne pomoći, privremene nezaposlenosti, dodatka na djecu, stipenije za učenike i studente.
“Na ovim primanjima naplata nije mogla biti ispunjena ni u kom vidu. Izvršenja na zarade i penzije može biti sprovedeno do jedne polovine primanja, dok se na minimalnoj zaradi izvršenje može sprovesti do jedne trećine”, podsjetio je Gošović.
Međutim, kako je rekao, već mjesecima u primjeni zakona kojim se preko računa dostavljaju zarade, blokiraju se sredstva u cjelini i sprovodi naplata, iako ta sredstva nijesu mogla biti blokirana.
“U tom čitavom prethodnom periodu građani nijesu bili zaštićeni od ovakvog načina primjene zakona izvršitelja i poslovnih banaka i niko nije za to snosio odgovornost”, naveo je Gošović.
To je, kako je dodao, pravdano time što banke nijesu znale po kojem osnovu su nekome uplaćena sredstva.
“Ovim Predlogom zakona treba biti riješen taj problem. Sprovođenje izvršenja neće se odnositi na novčana sredstva koja se na računu izvršnog dužnika nalaze po osnovu zarade, naknade ili penzije”, kazao je Gošović.
Prema njegovim riječima, nakon stupanja na snagu ovog zakona izvršenje na zarade i penzije dužnika isključivo se sprovodi izvršenjem rješenja kojim se nalaže državnom organu, preduzeću ili drugom poslodavcu koji to isplaćuje dužniku da novčani iznos za koje je određeno rješenje isplati izvršnom povjeriocu.
“Neće postojati mogućnost blokade njihovih računa kod poslovnih banaka”, saopštio je Gošović.
Damjanović: Problem s ustavnošću
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, podsjetio je da se mjenica jedino od svih instrumenata direktno podnosi na naplatu, gdje to podnošenje ne odlaže izvršenje i gdje su rokovi potpuno drugačiji u odnosu na sve ostale instrumente.
“Tražio sam od CBCG da kaže kako sprovodimo ovu odredbu gdje smo dozvolili da mjenica ima poseban status u odnosu na sve ostale vjerodostojne isprave, pri čemu je ukupno do 13. marta dostavljeno 1,09 hiljada zahjeva, na nivou 61 milion eura”, rekao je Damjanović.
Od toga je, kako dodao, zaokruženo 21 milion eura, a naplaćeno 4,4 miliona eura gdje su najviše naplatile poslovne banke.
“Neko je donio rješenje koje je omogućilo bankama da se direktno naplaćuju, koje su od 4,4 miliona eura prihodovali 3,6 miliona. Ta norma ima problem sa ustavnošću”, ocijenio je Damjanović.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Draginja Vuksanović, kazala je da kada se uzme u obzir Zakon o izvršenju i obezbjeđenju, vidi se koja su to potraživanja od države za namirenje poreza i doprinosa, troškova postupka i tu se mora poštovati redosljed.
“Često se dolazi u situaciju da banka, kada se svi povjerioci prije hipotekarnog namire, za banku ostane manje sredstava ili se ne namiri”, rekla je Vuksanović.
Ona smatra da se treba voditi računa o interesima dužnika.
“Često iz stanja nužde dužnik uzme kredit po velikim kamatnim stopama, on kasnije zapadne u docnju ili potpuno ostane bez sredstava i tada se prodaje neka nepokretnost. Zato je dobro što je određena donja granica, jer je tu bilo prostora za velike zloupotrebe”, kazala je Vuksanović.
Treba voditi računa o, kako je navela, interesu dužnika i postupati sa njegovom nepokretnošću kao dobar domaćin, odnosno sa dužnom pažnjom.
Ćatović: Izmjenama otkloniti dileme i nedostaci
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Maja Ćatović, smatra da je neophodno da se izmjenama otklone dileme i nedostaci koji su se pojavili u dosadašnjoj primjeni uzimajući u obzir sugestije svih sudova na postojeći zakon.
“Predlogom zakona će se poboljšati postojeća rješenja na način, jer se predlažu izmjene u pogledu funkcionalne nadležnosti za odlučivanje po prigovoru na odluke javnog izvršitelja”, dodala je Ćatović.
Prema njenim riječima, daje se ovlašćenje sudiji pojedincu da odlučuje po prigovoru na odluke izvršitelja donijete na osnovu izvršne isprave, imajući u vidu da se radi o manje kompleksnim predmetima.
“Ovim predlogom ugrađuju se nova rješenja na koje je ukazala sudska praksa čime će sam postupak biti brži, efikasniji i kvalitetniji”, smatra Ćatović.
Poslanik Pozitivne, Azra Jasavić, kazala je da će ta partija podržati zakon, jer je on rezultat analize neefikasnosti i neuspješnosti rada javnih izvršitelja za ove tri i po godine.
“Bilo je potrebno da se nadležnost po postupanjima po vjerodostojnim ispravama odvoje po postupanjima po izvršnim ispravama”, rekla je Jasavić.
Ona je ocijenila da je dobro što je sada CBCG dužna da izvršiteljima da brojeve žiro računa dužnika.
“Kada se ide na prinudno rješenje, ide se na onaj žiro račun na koji ima najviše novca što je dobro”, kazala je Jasavić.
Bonus video:
