PREDLOG ZAKONA

Vučinić: Minimalna zarada da iznosi 50 odsto prosječne

Vučinić je u obrazloženju predloženog zakona naveo da bi minimalna zarada u tom slučaju sada na nivou Crne Gore iznosila 240 eura neto ili 340 eura bruto i da bi se uvećavala svake godine u skladu sa rastom prosječne zarade i realnim rastom bruto domaćeg proizvoda
90 pregleda 19 komentar(a)
Janko Vučinić, Foto: Arhiva "Vijesti"
Janko Vučinić, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 07.02.2015. 10:33h

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Janko Vučinić, dostavio je Skupštini Predlog zakona o minimalnoj zaradi, prema kojem bi ona trebalo da iznosi 50 odsto prosječne u državi. Vučinić je u obrazloženju predloženog zakona naveo da bi minimalna zarada u tom slučaju sada na nivou Crne Gore iznosila 240 eura neto ili 340 eura bruto i da bi se uvećavala svake godine u skladu sa rastom prosječne zarade i realnim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“U narednim godinama procentualno učešće minimalne u prosječnoj zaradi bi se usklađivalo za procenat koji je jednak realnom rastu BDP za prethodnu godinu u skladu sa zvaničnim saopštenjem Monstata. Takav način usklađivanja minimalne zarade primjenjivao bi se od 1. juna svake naredne godine, pri čemu će se prosječna zarada obračunavati za period od cijele godine”, navodi se u obrazloženju. Zakonom o minimalnoj zaradi, kako se dodaje, osigurala bi se odgovarajuća zaštita zaposlenih, poboljšao njihov socijalni položaj i omogućili ravnopravni uslovi poslovanja svih privrednih subjekata.

“Zakonom bi se osigurao bolji sistem kontrole i sankcionisanja poslodavaca u slučaju da oni ne isplaćuju zaradu, što bi doprinijelo efikasnijoj primjeni i poštovanju zakona”, dodaje se u obrazloženju. U Crnoj Gori je Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom utvrđena minimalna zarada u iznosu od 30 odsto prosječne u državi. “To je iznos koji je više nego nedovoljan za obezbijeđenje najelementarnih potreba za održavanje gole životne egzistencije. Prema tome je neophodno ovaj iznos povećati do granice kojom bi bar donekle omogućilo podmirenje najosnovnijh životnih potreba za hranom i stanovanjem”, naveo je Vučinić.

On smatra da bi se sa tim povećanjem ublažila teška socijalna situacija za one zaposlene sa najnižim primanjima, koji i pored zarade koju ostvaruju za puno radno vrijeme, ne mogu obezbijediti sebi najminimalnije uslove za životnu egzistenciju. “Sa povećanjem minimalne zarade bi se povećao prihod u budžet na osnovu poreza kao i prihod u socijalne fondove”, rekao je Vučinić. Prema njegovim riječima, iskustva iz međunarodnog okruženja ukazuju na neophodnost i opravdanost zakonske regulacije instituta minimalne zarade, prije svega u zemljama članicama Evropske unije (EU). “Gotovo u svim državama članicama EU utvrđuje se minimalna zarada zakonom ili kolektivnim ugovorima”, zaključio je Vučinić.

Preporučujemo za Vas