"KOMPLEKS OD IZVRŠNE VLASTI"

Stanković oštro poručio Vladi: Neću poslušnika za specijalnog tužioca

"Ne želim da pravim karijeru, niti da preuveličavam svoju ulogu, ali ako su sve oči uprte u mene, treba da se pitam"
33 komentar(a)
Ivica Stanković, Foto: Savo Prelević
Ivica Stanković, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 16.02.2019. 08:43h

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković oštro se usprotivio Vladinom predlogu prema kome nema uticaja na izbor specijalnog tužioca.

On je pred Odborom za antikorupciju rekao da se od njega ne mogu očekivati rezultati ukoliko se pokušava izabrati specijalni tužilac koji može biti "poslušnik, marioneta ili imati komplekse od izvršne vlasti".

Ministar pravde Duško Marković i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica pokušavaju da kroz izbor specijalnog tužioca kontrolišu njegov rad jer procjenjuju da to ne mogu preko VDT-a Ivice Stankovića.

Stanković je danas prisustvovao sjednici Antikorupcijskog odbora na kome su razmatrani predlozi zakona o Državnom tužiaštvu i Specijalnom državnom tužilaštvu.

Odbor je jednoglasno usvojio zaključke da vrhovni državni tužilac i specijalni državni tužilac dostavljaju izvještaje o radu Antikorupcijkom ili Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, kao i da, na poziv tih skupštinskih tijela, učestvuju u radu sjednice.

Antikorupcijski odbor je predložio Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu da razmotri predlog vrhovnog državnog tužioca da on predlaže kandidata za specijalnog državnog tužioca (SDT).

Stanković je, obrazlažući Predlog zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, rekao da se u tom aktu navodi da za glavnog specijalnog tužioca može biti birano lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnom organu i čiji dosadašnji rad pokazuje da ima posebna znanja i sposobnostima za rad iz nadležnosti SDT.

"Smatram da će ova tačka omogućiti razne proizvoljnosti", upozorio je on.

Stanković je rekao da je predviđen javni oglas za specijalnog državnog tužioca, navodeći da je tražio da da se on proširi za pravnike, advokate i sudije.

"Cijeniću stručno znanje i spososbnost. Ne bih želio da na na mjesto specijalnog državnog tužioca dođe neko ko je marioneta, ko je poslušan, ko je spreman da podliježe pritscima, ko bi osluškivao dnevnu politiku, ko ima kompleks od zakonodavne i izvšne vlasti, niti bih želio da afirmišem hijerarhijsku nedređenost", poručio je on.

Stanković smatra da on treba da predlaže kandidata za specijalnog državnog tužioca Tužilačkom savjetu.

"Ne možemo izjednačavati kategoriju predlaganja sa kategorijom biranja u Tužilačkom savjetu. Pretpostavka je da će biti pokretanje postupaka protiv ličnosti koje imaju moć, i vjerovatno postoje motivi da bude obezvrijeđena uloga specijalnog državnog tužioca", kazao je on.

Govoreći o Predlogu zakona o Državnom tužilaštvu, Stanković je kazao da se u članu 112 tog akta navodi da "disciplinskog tužioca bira Tužilački savjet na predlog predsjednika Vrhovnog suda iz reda sudija na dvije godine".

"Smatram da je ovo neprihvatlivo, nespojivo sa sudijskom funakcijom", upozorio je on.

Stanković je kazao da se postavlja pitanje da li sudija može da bude i disciplinski tužilac, a nakon toga, da po njegovoj žalbi neko odlučuje i sudi.

"U članu 113 navodi se da istragu disciplinski tužilac mora završiti u roku od tri mjeseca. Smatram da je ovaj rok predug i da ga treba skratiti ili na 45 dana ili najduže na 60 dana", naveo je on.

Stanković je ukazao da se u Predlogu zakona navodi da predlog za utvđivanje disciplinske odogovrnosti vrhovnog držanog tužioca može da podnese ministar pravde.

"Postavlja se pitanje da li je tomiješanje vlasti prema vrhovnom državnom tužiocu".

Lakočević: Značajna novina Predlog zakona i Specijalno odeljenje istražitelja

Pomoćnica ministra pravde, Branka Lakočević, kazala je, obrazlažući Predlog zakona o Državnom tužilaštvu da se naznačajnija novina tog akta odnosi na način izbora državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.

"Imajući u vidu amandmane na Ustav, morali smo taj izbor da razdavajamo u nekolika različita postupka. Prije svega oni koji se prvi put biraju u tužilaštvo, oni koji se nakon isteka četiri godine biraju", navela je Lakočević.

Ona je kazala da je važna novina plan kategorije slobodnih mjesta i uvođenje kategorije kandidata za državne tužioce.

"Plan slobodnih mjesta se donosi svake dvije godine, njime se utvrđuje potreba za novim tužiocima. Postavlja se pitanje je li dug peiod od dvije godine,međutim sam zakon predviđa da se taj član može izmijeniti ukoliko se pojave određene potrebe za njegovom izmjenom", objasnila je Lakočević.

Ona je kazala da je Predlogom zakona predviđena obuka kandidata za državne tužioce kroz teorijski i praktični dio, kao i profesionalna ocjena sudija.

Govoreći o Predlogu zakona o Sprecijalnom državnom tužilaštvu, Lakočević je navela da je Ministarstvo imalo prilikom izrade tog akta dva izazova - kako urediti njegov odnos prema drugim organima, koji učestvuju u otkrivanju krivičnih djela.

"Drugi izazov je bio postupak izbor specijalnog tužioca", dodala je ona, pojašnjavajući da o kandidatu za tu funkciju, nakon javnog oglasa, odlučuje Tužilački savjet.

Lakočević je kazala da je značajna novina Predloga zakona i Specijalno odeljenje istražitelja.

Predsjednik Odbora, Predrag Bulatović, pitao je da li je ustavna prepreka da vrhovni državni tužilac može imenovati specijalnog državnog tužioca, i kako može prilikom izbora imati vrhovni državni tužilac ulogu u predlaganju specijalnog državnog tužioca.

Stanković je kazao da je učestvovao u izradi predloga zakona koliko je mogao, i da su neka njegova mišljenja na te akte prihvaćena, a da su neka ostala nedorečena

Koča Pavlović iz Demokratskog fronta ocijenio je da je model za izbor državnog tužioca "potpuno nakaradan".

"Može se desiti da te sudije, vode discilplinske postupke u tužilaštvu, da se oni kasnije mogu pojaviti kao sudije u predmetima koji se tiču istraga koje su oni vodili", upozorio je on.

Poslanik Pozitivne Crne Gore, Darko Pajović, najavio je da će ta partija djelovati amandmanski na predloge zakona, navodeći da nijesu saglasni sa načinom biranja specijalno državnog i disciplinskog tužioca.

"Ovaj Predlog jeste zakon koji pokušava da oduzme nadležnost vrhovnog državnog tužioca i pokušaj da od vrhovnog državnog tužioca napravimo englesku kraljicu", smatra Pajović.

On je pitao predstavnike Ministarstva s kim su se konsultovali prilikom izrade modela za izbor specijalnogdržavnog tužioca.

Obrad Stanišić iz Demokratske partije socijalista rekao je da ne vidi ništa mimo zakona u kriterijumima za izbor specijalnog državnog tužioca.

"Kriterijumi za izbor vrhovnog državnog tužioca su bili pravi. I ako se o specijalnom državnom tužiocu izjašnjava Tužilački savjet, kojim predsjedava vrhovni državni tužilac, u tome ne vidim ništa sporno", naveo je on.

Njegovog partijskog kolegu Milorada Vuletića, interesovalo je da li je Stanković učestvovao u izradi predloga zakona.

Stanković je kazao da je učestvovao u izradi predloga zakona koliko je mogao, i da su neka njegova mišljenja na te akte prihvaćena, a da su neka ostala nedorečena.

On je rekao da je istina da je vrhovni državni tužilac predsjednik Tužilačkog savjeta, ali da je on "prvi među jednakima i može biti izglasan".

Lakočević je kazala da su prilikom izrade predloga zakona kosnultovali eksperte iz Italije, Slovenije, Njemačke, Venecijansku komisiju i veliki broj nevladinih organizacija.