"ZAKONI PROŠLI NORMATIVNE FAZE"

Izjašnjavanje Odbora za politički sistem o zakonima na narednoj sjednici

Na predlog predsjednika Odbora, Rifata Rastodera, dogovoreno da članice tog tijela, Snežana Jonica, Draginja Vuksanović i Marta Šćepanović, prikupe od kolega primjedbe i sugestije i da sa predstavnicima predlagača pokušaju formirati zajedničke amandmane oko kojih se može postići saglasnost, i koji bi bili predloženi u ime Odbora
0 komentar(a)
Odbor za politički sistem, Foto: Savo Prelević
Odbor za politički sistem, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 21.01.2015. 16:50h

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatrao je danas predloge zakona o sudovima, Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija i o Ustavnom sudu, a o tim aktima će se izjasniti na narednoj sjednici. Na predlog predsjednika Odbora, Rifata Rastodera, dogovoreno da članice tog tijela, Snežana Jonica, Draginja Vuksanović i Marta Šćepanović, prikupe od kolega primjedbe i sugestije i da sa predstavnicima predlagača pokušaju formirati zajedničke amandmane oko kojih se može postići saglasnost, i koji bi bili predloženi u ime Odbora. „A onaj drugi dio, oko kojeg se ne možemo saglasiti, da ostavimo za pojedično reagovanje“, pojasnio je Rastoder.

On je na početku sjednice predložio da ona bude konsultativna, s obzirom na to da joj prisustvuju predstavnici Mnistarstva pravde, Sudskog savjeta i sudova, a da se o predlozima zakona izjasne na narednoj sjednici, uoči plenuma, što su ostali članovi Odbora prihvatili. Ministar pravde, Duško Marković, kazao je da su predloženi zakoni prošli sve normativne faze, i da su usklađeni sa evropskim zakonodavstvom i sa sugestijama Venecijanske komisije (VK).

On je kazao da je dobio amandmane Akcije za ljudska prava (HRA) - pet na Predlog zakona o sudovima i 31 na Predlog zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija. Marković je podsjetio da je Ministarstvo, kroz javnu raspravu, pozvalo nevladine organizacije da dostavi svoje primjedbe i sugestije što je, kako je naveo, HRA i učinila, i značajn broj tih primjedbi je usvojen.

„Ovo je sada za nas jedna novina. Ako poslanici cijene da ovi predlozi imaju utemeljenje, oni mogu ići sa njima kao sa svojim amandmanima. Inače, u ovoj fazi, mislim da nema potrebe da se posebno iscrpljujemo tim predlozima“, kazao je Marković. Predsjednik Sudskog savjeta, Mladen Vukčević, ocijenio je da naziv zakona Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija „ne korespondira sa njegovom sadržinom“.

„U njemu nema prava i dužnosti sudija, osim u jednom članu. Treba brisati to u nazivu i ne biti u zabludi da time definišemo prava i dužnosti sudija“, precizirao je Vukčević. On je ocijenio da iz zakona, u skladu sa mišljenjem VK, treba brisati dio koji govori da je Sudski savjet nadležan za pritužbe na rad sudija.

„Inače, statistika govori da smo od 2008. godine imali 545 predstavki, od kojih je samo jedna procesuirana, i nju tužilac nije prihvatio“, kazao je Vukčević. Prema njegovim riječima, predloženi zakon je van mjere amandmanskog djelovanja

„To znači zajedničko učešće i prevrednovanje pojedinih rješenja. Da li je to put ka odlaganju zakona ili ka zajedničkom radu predlagača i odbora, o tome ćete vi odlučiti“, rekao je Vukčević. Na pitanje poslanika Demokratskog fronta, Slavena Radunovića, da li smatra da je korisnije da se taj zakon vrati na doradu, on je odgovorio potvrdno. „Smatram da ga treba doraditi, i to ubrzano, zbog rokova“, kazao je Vukčević.

Sudija Vrhovnog suda, Stanka Vučinić, saglasna je sa tim da iz naziva tog zakona treba brisati „prava i dužnosti“. „Mi smo se, tokom izrade, zalagali da se ovim zakonom regulišu prava i dužnosti sudija. Pošto nema prava i dužnosti, bar ih izbrišimo, pa neka se zove Zakon o sudskom savjetu i sudijama“, kazala je Vukčević. Predsjednik Vijeća za prekršaje, Zoran Živković, kazao je da su propisivanjem načina izbora sudija za prekršaje oni koji su decenijama radili u toj oblasti „stavljeni u poziciju kao da nikad nijesu bili sudije“, jer „bilo koji pravnik može da konkuriše“.

„Napavili su takvu odredbu, kao da prvi put konkurišemo za sudiju. To je takvo unižavanje, da nemam riječi“, rekao je Živković. Marković je, odgovarajući na kritike, podsjetio da druga faza reforme pravosuđa podrazumijeva harmonizaciju sa standardima EU. „Zbog toga ne treba da budemo profesionalno sebični, i da taj proces ne razumijemo. Ako želimo da budemo dio EU, moram se tom procesu svim kapacitetima pridružiti, pa makar to u ovom trenutku ugrožavalo neka naša prava“, naglasio je Marković. On je kazao da Ministarstvo neće odustati od predloženih koncepata.

„Mi, kao Vlada, od ovog pristupa ne možemo odustati. Parlament ima taj kapacitet, ali je onda na njemu odgovornost“, poručio je Marković. On je rekao da ne razumije komentare na račun naziva Predloga zakona o Sudskom savjetu i i pravima i dužnostima sudija. „Je li pravo na napredovanje pravo sudije? Jeste. I to ne samo da napreduje u viši sud, nego napredujući dobija za sebe statusne beneficije, veću zaradu, a na osnovu nje sjutra i veće penzije“, naveo je Marković.

On je naglasio da je i disciplinski postupak način ostvarivanja prava sudija. „Ovo jeste zakon o pravima sudija. Možda ne kako vi mislite, ali jeste“, zaključio je Marković. Članovi Odbora najavili su amandmane na predložene zakone koji se, između stalog, tiču predviđene racionalizacije, odnosno ukidanja pojedinih sudova po opštinama, na izbor sudija i na testiranje sudija za prekršaje.

Preporučujemo za Vas