Poglavlja 23 i 24 važna su za sprovođenje ključnih reformi u cilju jačanja vladavine prava u Crnoj Gori, a bez borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala neće biti napretka u drugim poglavljima, smatra predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, Slaven Radunović.
Radunović je naveo da su poglavlja 23 i 24 nemjerljivo važna, ne samo za proces pristupanja EU, već i za sprovođenje ključnih reformi u cilju jačanja vladavine prava u Crnoj Gori.
On je u intervjuu agenciji MINA podsjetio da je Crna Gora, u Izvještaju o napretku za ovu godinu, prvi put upozorena na postojanje "klauzule balansa", koja podsjeća da će napredak u ispunjavanju prelaznih mjerila u ovim poglavljima (ili nedostatak istog) direktno uticati na tempo sveukupnih pregovora, uključujući i agende budućih međuvladinih konferencija.
"Ja ne bih volio da do aktiviranja ove klauzule dođe, ali bez jasne političke volje za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, neće biti napretka ni u drugim poglavljima", ukazao je Radunović.
Kako je kazao, to nije zbog činjenice da EU traži konkretne pomake u poglavljima 23 i 24, već i zbog toga što se ta pitanja provlače i kroz mnogo drugih poglavlja.
"Pravna država znači i uspostavljanje efikasnih i transparentnih administrativnih postupaka, osnivanje preduzeća bez barijera, transparentnost procedura javnih nabavki, zdravstveni sistem koji ne poznaje korupciju", pojasnio je Radunović.
On je saglasan da se ne smiju zapostaviti ni ostala poglavlja, naročito ona koja su teška i finansijski zahtjevna, poput poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, 13 – Ribarstvo i 27 – Životna sredina.
"U tom dijelu, imaćemo obavezu da ispunimo brojne zahtjeve, ne samo one koji se tiču jačanja pravnog i institucionalnog okvira, već i u pogledu unapređenja proizvodnog procesa, razvoja ekoloških standarda i drugi", naveo je Radunović.
Zbog toga je, smatra on, neophodno da se iskoristi sva ekspertiza i finansijsku pomoć koju pruža EU kroz pretpristupne fondove.
"Međutim, najteži izazov će ipak biti mijenjanje svijesti građana: da pršuta, sir i rakija treba da ispunjavaju striktne standarde EU, da se riba ne lovi dinamitom, da se otpad odlaže na propisan način. Na tome najviše treba da radimo", poručio je Radunović.
On se nada da će ove godine biti bar jedna međuvladina konferencija na kojoj će biti otvoreni pregovori u određenim poglavljima, a možda neka i privremeno zatvorena.
"Ali bojim se da će se Vlada ponovo povući pred zahtjevima za rješavanje ključnih pitanja u poglavljima 23 i 24, i da će, kao i prošle godine, u svrhu maskiranja tih problema, u prvi plan staviti integraciju u NATO", rekao je Radunović.
On je mišljenja da je 2014. godina prošla u agresivnoj NATO kampanji, kako na spoljnjem, tako i na unutrašnjem planu.
"Smatram da će na poziv za članstvo u NATO-u itekako uticati geopolitička dešavanja, odnosno relacije sa Rusijom, ali i događaji u Crnoj Gori. Ako se taj poziv desi, smatram da je jedino ispravno da odluku o članstvu u NATO-u donesu građani na referendumu", ocijenio je Radunović.
Upitan kako doživljava ocjene vlasti da su pristupanje NATO-u i EU dva neodvojiva procesa, on je odgovorio da iskustva država članica EU pokazuju da, iako EU i NATO postavljaju uslove koji se u određenim segmentima preklapaju, ti procesi se ne mogu smatrati neodvojivim.
"Ako je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala u namještanju utakmica, uslov za članstvo u Međunarodnoj asocijaciji američkog fudbala, to ne znači da članstvo u ovoj organizaciji treba da stavimo ruku pod ruku sa evropskim integracijama", naveo je Radunović primjer.
Ta dva procesa se, dodao je on, preklapaju u određenim elementima, kao što su zahtjevi za uspostavljanje pravne države.
"Međutim, odluka o članstvu u NATO-u je više geopolitičko pitanje, dok EU ima znatno strože i komplikovanije zahtjeve. Dokaz za to je Albanija, koja je članica NATO-a od 2009. godine, a tek u junu ove godine je dobila status kandidata za članstvo u EU", rekao je Radunović.
On je dodao da među članicama EU postoje i one koje jesu u NATO-u i one koje nijesu.
"Tačno je da su od 12 država petog proširenja, njih deset prije članstva u EU postale članice NATO-a, ali to samo ukazuje na činjenicu da su izvršile ključne reforme u pogledu vladavine prava, kao i da su imale veliku značajnu podršku stanovništva za pristupanje Alijansi. Takođe, u brojnim komunikacijama sa evropskim zvaničnicima, nama je jasno rečeno da članstvo u NATO-u nije uslov za pridruženje EU", kazao je Radunović.
On je ocijenio da Vlada pokušava da promoviše neodvojivost ovih procesa, kako bi članstvo u vojnoj organizaciji, koju podržava samo jedna trećina crnogorskih građana, podmetnula pod izgovorom procesa pristupanja EU, koje ima neuporedivo veću podršku.
"Vjerujem da će rezultat tih aktivnosti biti baš obrnut – opašće podrška EU integracijama, ako se budu vezivale za NATO integracije", kazao je Radunović.
Prema njegovim riječima, položaj Skupštine u procesu evropskih integracija znatno je poboljšan, naročito imajući u vidu iskustva drugih parlamenata u procesu proširenja.
"Od formiranja Odbora za evropske integracije u decembru 2012. godine, naporno smo radili na pozicioniranju parlamentarne dimenzije procesa pristupanja Crne Gore Uniji", kazao je Radunović.
On je podsjetio da je prije tačno godinu, Skupština usvojila Rezoluciju o načinu, kvalitetu i dinamici procesa integracija Crne Gore u Evropsku uniju, kojom je podrobnije definisana nadležnost Odbora da razmatra nacrte pregovaračkih pozicija, kao i da prati programe pomoći EU.
"U pogledu razmatranja nacrta pozicija, Odbor donosi mišljenje većinom glasova od ukupnog broja članova, a moram da istaknem da su dosad sva mišljenja donijeta jednoglasno, što pokazuje posvećenost svih članova Odbora kvalitetu ovog procesa, bez obzira na partijsku pripadnost", kazao je Radunović.
Prema njegovim riječima, od ukupno 21 nacrta pregovaračkih pozicija, predlog za izmjenu je donijet za njih sedam, i svaki predlog za izmjenu je Vlada prihvatila.
"Treba istaći da Odbor vrši svoje nadležnosti u ime Skupštine, odnosno da je Skupština kontrolnu funkciju u oblasti pregovora gotovo u potpunosti prenijela na Odbor. Da Odbor aktivno razmatra brojne izvještaje: o sprovođenju SSP-a, bilateralnoj saradnji sa državama EU, korišćenju pretpristupnih sredstava", rekao je Radunović.
Kako je najavio, ove godine se namjerava uvođenje prakse, organizovanja sjednica, na kojima bi se neposredno pred održavanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, POSP-a, razmatrali nivo ispunjenosti preporuka sa prethodnog.
"Takođe, namjeravamo da počnemo sa razmatranjem napretka u pojedinačnim poglavljima, kroz nadzor nad ispunjavanjem mjerila za otvaranje i privremeno zatvaranje", kazao je Radunović.
Prema njegovom mišljenju, najveći izazovi na putu EU ostaje sprovođenje reformi u poglavljima 23 i 24.
"Bez pomaka u ovim oblastima, ne možemo očekivati dalji napredak u procesu pregovora, a to nam je podsjećanjem na klauzulu balansa EU jasno stavila do znanja", rekao je Radunović.
Kako je kazao, nije dovoljno da se čuje od ministara i drugih predstavnika Vlade da postoji politička volja, ona mora da se jasno manifestuje.
"Pored toga, tu su problemi administrativne i tehničke sposobnosti za stupanje u članstvo. Kao što ste i sami rekli, određena poglavlja će biti izuzetno skupa, pa stoga treba da uložimo sve svoje kapacitete u pravilno korišćenje IPA fondova, koji upravo i postoje kako bismo podigli standarde u oblastima poput poljoprivrede, zaštite životne sredine," naveo je Radunović.
Takođe, dodao je on, treba unaprijediti rad administracije, »jer nas očekuju jednake obaveze kao jednu Njemačku i Francusku, a sa mnogo manjim kapacitetima«.
"Na kraju, tu je i pitanje mijenjanja društvenih vrijednosti, odnosno potreba da jačamo svijest o standardima i vrijednostima EU, koje treba da usvojimo ne zato što dolaze iz EU, već zato što ćemo time doprinijeti unapređenju kvaliteta života naših građana", zaključio je Radunović.
Bonus video:
