KOORDINATOR GRAĐANSKOG POKRETA

Rakčević: Nema trećeg puta

"Nije više dovoljno reći, kao ’89. - dovoljno je da vi odete. Vrlo je važno sa koje ćete platforme tražiti promjene. U tom kontekstu treba definisati stvari ranije, a onda na sve legalne načne, institucionalne i vaninstitucionalne, ali demokratskim sredstvima, tražiti fer izbore"
325 pregleda 97 komentar(a)
Žarko Rakčević, Foto: Savo Prelević
Žarko Rakčević, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 16.02.2019. 12:42h

Koordinator Građanskog pokreta Žarko Rakčević u u intervjuu za nedjeljnik "Monitor" je kazao "da je dio miliona kojim su obasipani prijatelji, kumovi i podobni ortaci vlasti otišao kao kreditna podrška malom i srednjem biznisu, poštenom biznisu i proizvođačima, danas Crna Gora ne bi bila visoko zadužena, siromašna zemlja sa uništenom privredom".

Prema njegovim riječima dug Crne Gore za samo osam godina porastao je četiri i po puta i iznosi oko tri milijarde eura sa garancijama.

  • Zašto Građanski pokret i zašto sada?

U Pokretu se objedinjavaju ne samo ljudi iz civilnog sektora i partija, Foruma 2010, dijela Pozitivne Crne Gore i Pravedne Crne Gore, već značajan broj ljudi iz svih struktura koji žele drugačiju Crnu Goru. Slobodni ljudi različitih nacionalnosti koji znaju i vjeruju da se može i mora bolje na svim poljima.

Pokret je i bunt protiv partitokratije, okova i neslobode i podobnih partijskih vojnika. Apsolutna, suštinski ista partijska vlast zarobila je Crnu Goru i njene institucije. Danas, kao ,,lideri integracija u regionu”, smo bar šest godina daleko od članstva u Evropskoj uniji. Prije četvrt vijeka, kada je ova ista vlast razgonila nas izdajnike, suvereniste, reformiste evropske orijentacije, bili smo na pragu EU.

Želimo da kao kredibilna alternativa doprinesemo demokratskoj, mirnoj promjeni vlasti, što je osnovni preduslov za oporavak Crne Gore. Veliki broj ljudi okupljen u Pokretu je doprinio da iz pepela vaskrsne i obnovi se naša Crna Gora. Danas treba doprinijeti da se Crna Gora uspostavi kao pravna država slobodnih ljudi i institucija, a ne država straha, gospodara i podanika.

  • Stigle su i prve optužbe na račun Pokreta - da su njegovi osnivači u stvari profesor Miodrag Perović , Vijesti i Monitor, i da se radi o projektu koji je uperen i protiv dijela opozicije.

U Pokretu se okupljaju slobodni, autonomni i ostvareni ljudi. Ovo nije lutkarsko pozorište i ovo nijesu marionete. Kad je prije četvrt vijeka Crna Gora nestajala boreći se za tuđe interese, kad se brukala kod Dubrovnika i gušila u blatu ratnih zločina i fašističkih deportacija zasijao je Monitor nade. Pokojni Žarko Jovanović i ja smo dali novac za štampanje prvih brojeva Monitora u Sarajevu. Kasnije su veliki Ćano Koprivica i nekoliko desetina slobodara podržali taj plamen crnogorske i građanske slobode. DPS, njegovi lideri i propagandisti i tada su, kao i danas, crtali mete, bacali bombe na redakciju Monitora, a onda i Vijesti. Pobjeda i RTCG su kao i danas vodili ,,rat za mir”, veličali vizionarstvo i nepogrešivost DPS-a i vođe, a razgonili izdajnike, sumnjivce i zaludnjake.

Kao svjedok tog mraka i raspeća izuzetno cijenim doprinos profesora Perovića kao osnivača Monitora i jednog od osnivača Vijesti u vaskrsnuću Crne Gore i njenoj mukotrpnoj demokratizaciji i emancipaciji. Od tada traje naše poznanstvo i vjerujem međusobno uvažavanje koje neki današnji hajkači "razotkrivaju".

Na tom teškom putu Monitora i Vijesti po mom sudu ponekad je bilo i padova, faulova i senzacionalizma, olako izrečenih sudova o ljudima i procesima. Ali dominantan tok, matica i misija ovih medija su neosporni i ja ih poštujem. Nezavisne medije i kada se ne slažete sa njima možete podržavati kao stubove slobodnog društva, a možete, kao u Crnoj Gori, ubiti urednika Dana Duška Jovanovića, organizovano premlatiti urednika Vijesti Željka Ivanovića, premlaćivati novinare i bacati bombe na te redakcije.

Budalaštine da GP osniva "medijska mafija" dolaze od istog mentalnog sklopa i gotovo iste partije, istih ljudi i njihovih propagandista koji su "pouzdano tvrdili i znali" da iza antiratnih, reformskih snaga iz 1990. godine stoje CIA, Vatikan i Teheran.

  • Ideja GP je, pokretanje šireg društvenog pokreta kako bi se smijenila vlast i Crna Gora krenula na put promjena. Umjesto ujedinjenja, opozicione snage se konstantno usitnjavaju. Strahujete li da bi Pokret mogao doživjeti sudbinu Pozitivne?

Previše je lutanja, podjela, pa i neozbiljnosti na opozicionoj sceni. Postoje razlike, ali treba tražiti vrijednosti, oko kojih se možemo okupiti. Zajedničko svim, različitim programima i ideologijama DPS-a za ovo četvrt vijeka je vlast, moć i monopol. Njihov stvaralački opus je impresivan. Ne smije se zaboravili njihova maestralna transformacija iz ratnih huškača u mirotvorce, iz aktera i saučesnika ratnih zločina u dobitnike mirovnih nagrada, iz velikosrba u antisrbe, iz unitarista preko federalista u suvereniste, iz socijalista u liberale, iz ljevice u desnicu...

Ako je zajednički cilj opozicije pravna država, demokratizacija, obnova posrnule ekonomije, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, članstvo u EU, onda ne možete antievropskom retorikom i prevaziđenom ideologijom biti kredibilna alternativa. Pokret želi presudno da doprinese demokratskoj promjeni vlasti, dakle potpuno suprotno od onog što je Pozitivna uradila u Nikšiću, Budvi, Podgorici. Nema trećeg puta, nemamo iluzija da se ulaskom u vlast sa ovakvim DPS-om i prihvatajem mrvica i privilegija može mijenjati sistem i Crna Gora. Sa svima kojima su bliske vrijednosti koje sam pomenuo sarađivaćemo.

  • Kakav je vaš odnos prema protestima, o kojima se raspravlja na opozicionoj sceni?

Vidljiv je proces preispitivanja koji se odvija u najjačoj opozicionoj grupaciji, DF-u. Nadam se da se Front sa gospodinom Miodragom Lekićem na čelu neće vratiti unazad, da neće ni zastati, već da će nastaviti sa transformacijom u pravcu građanskih i evropskih vrijednosti i prevazilaženju podjela. Normalno je da sa tim i takvim subjektom želimo i planiramo saradnju. I sa drugim opozicionim snagama.

Mi smo za mirnu, demokratsku smjenu vlasti. Nije dovoljno reći kao 89-te - dovoljno je da vi odete. Vrlo je važno sa koje ćete platforme tražiti promjene. Treba definisati ciljeve a onda na sve legalne načne, institucionalne i vaninstitucionalne, ali demokratskim sredstvima, tražiti fer izbore. Jer smo i bez afere Snimak bili svjesni da se radi o teškim zloupotrebama - zastrašivanju, ucjenjivanju, kupovini glasova, ljudi i njihovih duša.

  • Kazali ste da su rezultati vlasti u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, što su glavni zahtjevi EU, slabi. Da li je premijer odustao od evropskog puta?

Nijesam samo ja to kazao, to vide i EU i SAD, i svi koji crnogorsku stvarnost ne gledaju kroz pink DPS naočari. Zbog nejakih demokratskih kapaciteta crnogorskog društva, u tom je procesu vrlo važna uloga Vašingtona i Brisela. Da nije te uloge vjerovatno bi i danas, kao i sve do sredine 2010. godine, vlast konstatovala da u Crnoj Gori nema organizovanog kriminala. Uvaženi članovi društva, gospoda Šarić, Kalić i Keljmendi bili bi i dalje dobri momci, donatori vlasti, ktitori vjerskih organzacija, strateški partneri. Obračuna sa organizovanim kriminalom i korupcijom nema jer gotovo svi putevi odgovornosti vode ka vrhu vlasti.

Evo samo dva primjera koja potvrđuju da je na djelu institucionalna legalizacija korupcije. Saopšteno je da je u oktobru ove godine poreski dug bio blizu 530 miliona eura. Zvaničnici konstatuju da je naplativo svega 10 odsto od tog poreskog duga. Nenaplaćeno - oprošteno je oko 470 miliona eura. Kad pogledate spisak 200 firmi najvećih poreskih dužnika, koje duguju 157,5 miliona eura mnoge stvari postaju jasne. Na prvom mjestu je Duvanski kombinat i opet duvanska priča sa 37 miliona eura. Tu je Zavala sa 6,8 miliona, Pantomarket sa 10,1 milona, KAP i gospodin Deripaska, strateški partner sa 5,5 miliona eura, Vektra Montenegro 3,1, Vektra Jakić 1,6 miliona, Željezara sa 1,8 miliona eura. Ko snosi odgovornost za nepoštovanje zakona i činjenice da su stotine miliona eura oproštene privatnim kompanijama?

Drugi primjer su državne garancije koje su na kraju prošle godine iznosile 483 miliona eura . Zašto je neko dao privatnoj kompaniji kao što je KAP garancije od 137 miliona eura kojima smo častili Deripasku? Zašto je dato 23 miliona eura Željezari i tako čašćena privatna kompanija MNS, ili četiri miliona eura privatnoj kompaniji Magnolija? Gdje je odgovornost za te gubitke i loš kolateral i zaštitu? Zar je iko u Crnoj Gori naivan da vjeruje da to nije kriminal i korupcija?

  • Kako vidite ekonomsku situaciju u Crnoj Gori?

Širom Crne Gore su stotine zatvorenih fabrika. Crnoj Gori je, godinama upozoravam, trebao drugačiji model ekonomskog razvoja. Podršku treba davati realnoj ekonomiji, proizvođačima, stvaraocima, a ne virtuelnoj, kockarskoj ekonomiji, podobnim partijskim vojnicima i ortacima sa međunarodnih potjernica. Da je samo dio miliona kojima su obasipani prijatelji, kumovi i podobni ortaci vlasti otišao kao kreditna podrška malom i srednjem biznisu, poštenom biznisu i proizvođačima, Crna Gora ne bi bila visoko zadužena, siromašna zemlja sa uništenom privredom.

Od nezavisnosti 2006. godine spoljni dug povećao se sa 650 miliona eura na danas tri milijarde eura, kada se du sabere sa izdatim državnim garancijama, koje su u najvećem dijelu nenaplative, i dugom za autoput. Gotovo četiri i po puta. „Ministarstvo istine“ saopštava da smo se zadužili novih 250 miliona eura ,,po izvanrednim uslovima”.

Mora se voditi potpuno drugačija ekonomska politika, ali je to nemoguće sa ljudima koji nemaju iskustva sa realnom ekonomijom i fer biznisom. Koji su tokom ratnih godina Crnu Goru predstavljali tranzitom cigara i radom sa automobilima skinutim sa osiguranja. Koji su problematično rasprodavali državnu imovinu i prirodne resurse.

  • Može li se Crna Gora skorije oporaviti od decenija ekonomskog i svakog drugog razaranja?

Evo je 19. decembra, bilo je 70 godina oslobođenja Podgorice i Crne Gore od fašista, što je značajan jubilej. Osjećam veliko poštovanje za četiri i po decenije vizije i pregalaštva ljudi koji su od nerazvijene Crne Gore napravili puno. Infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo, stotine fabrika. Ova je vlast sve to rasprodala, rastočila i dovela Crnu Goru u situaciju da nam je robni izvoz 300 miliona eura, da imamo ovoliki deficit, i da je toliko ljudi bez posla.

Ali vjerujem da se Crna Gora kao mali sistem koji ima ovakve prirodne resurse, može relativno brzo ekonomski oporaviti. Naravno, uz težak rad, dobru volju, angažovanjem svih i bez revanšizma. 

(Monitor)