Loši rezultati u borbi protiv korupcije i nespremnost da se za njih preuzme odgovornost, konstantna trgovina između Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP), te oštre kritike Evropske komisje u Izvještaju o napretku i bježanje od sudskog epiloga afere “Snimak” obilježili su prvu polovinu mandata Vlade Mila Đukanovića.
Dvije godine nakon što je Đukanović formirao Vladu sa SDP-om i manjinskim strankama pritisak na medije i nevladine organizacije jači je nego ikada, a izvršna vlast sve više promoviše pristup koji negira ustavno opredjeljenje da smo socijalna država, ocijenio je politički analitičar Zlatko Vujović.
On je “Vijestima” kazao da je vidljivo da je u prvoj polovini mandata Đukanovićeva Vlada bila fokusirana na pokušaje otklanjanaja posljedica ekonomskih promašaja iz prethodnog perioda, ali i da je, suočena sa budžetskim deficitom, pokazala da se može poboljšati poreska efikasnost.
U decembru prethodne godine u Briselu su otvoreni pregovori u poglavljima 23 i 24, ključnim i najtežim preprekama u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU). EU u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ne traži zakonske intervencije već konkretne rezultate, a oni su, prema Vujovićevim riječima, lošiji nego u prethodnom mandatu.
Pritisak na nezav isne medije i nevladine organizacije jači je nego ikada, partijski kadrovi blokiraju razvoj
“Rezultati moraju biti konkretniji, a spremnosti za to nema” kaže Vujović.
Iz Vladinih akcionih planova za poglavlja 23 i 24, nije ispunjen čak ni dobar dio zakonodavnih obaveza. Zakon o sprečavanju korupcije još uvijek nije usvojen, na šta je upozirila i EK u Izvještaju o napretku, a novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji je trebalo da se koristi do njegovog usvajanja trebalo je da stupi na snagu još u junu, ali ni on nije usvojen.
Još uvijek nema ni Etičkog kodeksa za poslanike, proširenja obrasca imovinskih kartona javnih funkcionera, Zakona o javnim nabavkama na koje je EK više puta skretala pažnju kao na oblast jako podložnu korupciji, a nije formirano ni specijalno tužilaštvo koje je bilo najavljeno za novembar ove godine.
“Iako smo odmakli u pregovorima sa EU, nijesmo joj se ništa više približili”, rekao je direktor CEMI-ja.
Saradnja sa NVO sektorom je gotovo zaustavljena, kazao je Vujović, i dodao da je to posebno vidljivo u oblasti borbe protiv korupcije.
“Akcije civilnog sektora se blokiraju ili bojkotuju. Nacionalna komisija za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala je praktično prestala da postoji. Sadašnji predsjednik, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, pokušava da pobjegne od suočavanja sa poraznim rezultatima. Niko u Vladi nije spreman da preuzme odgovornost za neuspjehe u borbi protiv korupcije”, kazao je Vujović.
On je rekao da u protekle dvije godine mandata Vlada nije bila ni politički stabilna, a razlog za to su lokalni izbori na kojima je SDP nastupio u neuspješnom savezu sa opozicionom Pozitivnom. “Koalicioni partneri su proveli dvije godine što u kampanji, što u trgovini funkcijama. Posljednji pregovori oko aneksa su se sveli na dodatnu trgovinu i ucjenjivanje sa funkcijama”, rekao je Vujović.
DPS i SDP su u tom periodu, prema njegovim riječima, blokirali mnoga razvojna pitanja.
“Personalna rješenja na brojnim pozicijama pokazuju smao snažnu opredijeljenost promovisanja partijski lojalnih kandidata u svim partijama koje učestvuju u vlasti”, zaključio je Vujović.
Đukanovićevoj Vladi trenutno fale tri ministra. Ministar zdravlja Miodrag Radunović nedavno je podnio ostavku zbog smrti novorođenčeta zaraženog u bjelopoljskom porodilištu, Branislav Mićunović je sa mjesta ministra kulture otišao na funkciju ambasadora u Beogradu, dok je Slavoljub Stijepović podnio ostavku na mjestu ministra prosvjete nakon preuzimanja funkcije gradonačelnika Podgorice.
Spoljni poslovi svijetla tačka, uprkos odlaganju NATO poziva
Na planu spoljne politike dvije godine Vlade obilježio je izostanak poziva za članstvo u NATO i podržavanje sankcija koje je EU uvela Rusiji zbog rata u Ukrajini.
Crna Gora je sa NATO samita u Velsu, uprkos snažnoj kampanji i konstantim najavama Đukanovića i njegovih ministara da je poziv za članstvo gotova stvar, dobila poruku da će se sa njom voditi “intenzivan i fokusiran dijalog” i da će se do kraja 2015. odlučiti da li će biti upućen poziv za članstvo u Alijansi.
“Najsvjetljija tačka u radu Vlade su spoljni poslovi. Mudro postavljena pozicija u situaciji konflikta u Ukrajini, snažno iskazana opredijeljenost za pristupanje NATO i EU, u situaciji kada se dominatni dio opozicije deklarisao da podržava rusku spoljnu politiku, je donio dodatnu stabilnost Vladi” kazao je Vujović.
On je ocijenio i da je Vlada, odnosno DPS, odnosom prema LGBT pitanjima dobio dosta, ne toliko “skupih” poena kod međunarodnih partnera.
“SDP je pokušavao da se neprimjetno izvuče iz ove priče, a opozicija je dobila dosta negativnih poena pokušavanjem da se dodvori SPC”, rekao je on.
Podrivanjem kritičkih medija i NVO-a, vlast ruši samu sebe
Za prve dvije godine mandata pritisak na nezavisne medije i kritički nastrojene NVO dramatično je porastao.
Od formiranja vlade do danas “Vijesti” su napadnute eksplozivnom napravom, pretučena je novinarka “Dana” Lidija Nikčević, bačena eksplozivna naprava ispred kuće novinara “Vijesti” Tufika Softića, a Milenko Rabrenović oslobođen je optužbi da je prijetio novinarki “Vijesti” Oliveri Lakić.
U oba Izvještaja EK jasno je ukazano da se napadi na medije moraju spriječiti i rasvijetliti, kao i da “Vlada treba da promoviše i pomaže slobodu medija, izbjegavajući bilo kakve izjave koje bi se mogle tumačiti kao zastrašivanje”.
Uprkos tome, nijedan od napada na novinare i imovinu medija nije dobio pravosnažni sudski epilog.
Protiv direktorice MANS-a Vanje Ćalović preko tabloida “Informer” vodi se prljava kampanja koju iz Vlade niko nije osudio.
“Pritisak na medije i nevladine organizacije je dramatično porastao. Duboka podjela u medijima je usmjerena ka stvaranju monopola, i urušavanju kritičkog pristupa. U DPS-u ne shvataju, da je najsnažniji osnov legitimiteta njihovog vladanja, u situaciji kada jedna partija vlada od uvođenja višestranačja, slobodan rad nezavisnih medija i snažan kritički orijentisan nevladinin sektor. Samo uz postojanje ova dva elementa se izostanak promjene vlasti može objasniti nesposobnošću opozicije. Što vladajuće strukture budu uspješnije rušile nezavisne medije i kritički orijentisane nevladine organizacije, to će brže rušiti legitimacionu osnovu sopstvenog vladanja. Vlast bez legitimiteta, bez obzira na trenutnu moć, je osuđena na brzu propast”, rekao je Vujović.
Prevelika očekivanja od investicija koje se godinama obećavaju, a neizvjesne su
Đukanović je očekivanja o ekonomskom rastu i većoj zaposlenosti bazirao na velikim investicijama u turizmu, infrastrukturi i energetici. Većina tih investicija se pominje već godinama i za mnoge od njih postoje preblemi zbog kojih nijesu realizovani i pitanje je da li će i kada biti započete.
Gradnji drugog bloka termoelektrane Pljevlja protivi se Vladin partner u Elektroprivredi italijanska A2A jer smatra da sada nije potreban, a za izgradnju energetskog kabla za Italiju probleme pravi Hrvatska koja je osporavala njegovu trasu.
Premijerov politički partner se protivi zamišljenim velikim tusrističko-stambenim projektima na Svetom Stefanu i Miločeru, kao i na Kraljičinoj plaži - Dubovici između Bara i Budve. U SDP-u smatraju da se Vladinim predlozima ugovora daju velika prava investitorima i da se jeftini rasprodaju ekskluzivne lokacije za elitni turizam.
Adriatik propertiz za Sveti Stefan i Miločer traži nižu kiriju, produženje zakupa i mogućnost da u Miločerskom parku gradi stanove za prodaju.
Rojal grupa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za Dubovicu nudi 50 eura po kvadratu i traži pravo da cijeli kompleks zatvori samo za svoje goste.
Dio autoputa Smokovac - Mateševo, prema ranije potpisanom ugovoru sa Hrvatskim Konstruktorom, trebalo je da bude završen prije godinu i po, ali taj vladin partner nije imao finansijske garancije. Nakon pet godina traženja novog partnera Vlada je našla investitora iz Kine, koji bi trebao, ukoliko Skupština usvoji predloženi zakon o autoputu, naredne godine da započne izgradnju.
U odnosu na projekat koji su radili Hrvati ovaj kineski je za istu dionicu skuplji 200 miliona, iako je investitor sada oslobođen plaćanja skoro svih poreza. Zaduženje za ovu investiciju sadašnji drđavni dug od 57 odsto povećava na skoro 80 odsto BDP-a.
Studiju o njegovoj isplativosti još krije Ministarstvo saobraćaja a nije je dalo ni poslanicima koji trega da glasaju o zaduženju od milijardu eura.
Među Đukanovićevim velikim investicijama su i Luštica bej gdje se gradi tusrističko-stambeni kompleks, koji prema najvama vrijedi 1,1 milijardu.
Za dosadašnje tri godine uloženo je 50 miliona, a egipatsko-švajcarski investitor Oraskom je nedavno saopštio da se sada mogu očekivati tolike godišnje investicije i da će sve to trajati 20-ak godina.
Za sličan projekat u bivšoj kasarni u Kumboru u Herceg Novom započeti su pripremni radovi, a tek se najavljuju investicije od 500 miliona eura azerbejdžanske državne naftne kompanije Sokar.
Međutim, kako Crna Gora nema svoju industriju građavinskog materijala niti dovoljan broj stručnih radnika iz ove djelatnosti veliki dio novca uopšte i ne završi u Crnoj Gori.
Primjer da investicije same po sebi ne smanjuju nezaposlenost je Opština Tivat, rekorder po investicijama. U ovom gradu stopa nezaposlenosti je u junu bila 13,45 odsto, a u istom mjesecu prošle godine 11,5 odsto.
Sadašnja stopa je slična onima koje na primjer imaju Plav i Nikšić.
Najoštriji izvještaj EK od otvaranja pregovora sa EU
Izvještaj EK o napretku Crne Gore u 2014. bio je najoštriji od otvaranja pregovora sa EU. Komisija je ocijenila da je Crna Gora napravila “određen napredak” u poglavlju 24 Pravda sloboda i bezbjednost, dok je u poglavlju 23 Temeljna prava i pravosuđe taj progres “neujednačen”, pri čemu se “ograničen” napredak u borbi protiv korupcije izdvaja kao najveći problem Crne Gore.
Prvi put je pomenuta i klauzula ravnoteže kojom se, usljed neujednačenog napretka u poglavljima 23 i24 sa ostalim pregovaračkim poglavljima, pregovori mogu zaustaviti. EK je poručila da su potrebni ojačani napori u istraživanju, procesuiranju i osuđivanju u slučajevima korupcije, uključujući i korupciju na visokom nivou, za koju Crna Gora nema nijedanu pravosnažnu presudu od začetka višestrančja.
U Izvještaju je napomenuto i da organi za sprovođenje zakona nemaju proaktivan stav u slučajevima optužbi za korupciju, posebno onim koji se odnose na visoke zvaničnike kao i da veliki broj istraga slučajeva korupcije nikad ne rezultira optužnicama.
U Izvještaju je ponovo upućen poziv da afera “Snimak” dobije sudski epilog. Za sada su izrečene samo dvije uslovne kazne na šest mjeseci zatvora za funkcionere DPS-a iz Pljevalja.
Socijalno osjetljivi samo iz straha
Vujović je ocijeno da zabrinjava uvođenje administrativne barijere da bi građani ostvarili svoja socijalna prava i da je Vlada socijalno osjetljiva samo na one grupe koje mogu podstaći šire nezadovoljstvo među građanima.
“Primjetno je da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja poslalo uputstva da se od strane socijalnih korisnika traži ispunjavanje uslova koji nijesu zakonski propisani, sve u cilju sprečavanja ostvarivanja prava. Pohvalno je da država pokušava da smanji troškove, a povećava prihode, no isto se ne smije raditi na štetu najugroženijih kategorija. Socijalna osjetljivost Vlade se pokazuje jedino prema onima, koji po brojnosti, ili radikalizmu protestnih mjera mogu biti pokretač šireg socijalnog nezadovoljstva”, rekao je Vujović.
Standard pao, porastao broj nezaposlenih
"Na nedavno održanim parlamentarnim izborima Crna Gora je odlučila da nastavi sigurnim putem – Naprijed. Putem koji vodi u novi – viši kvalitet života crnogorskog društva. Putem kojim se stvaraju uslovi za viši nivo životnog standarda svakog pojedinca i svake porodice u našoj zajednici", ovim riječima započeo je svoj sedmi premijerski ekspoze Milo Đukanović prije dvije godine.
Statistički rezultati pokazuju da za ove dvije godine nije došlo do povećanja standarda već do njegovog pada.
Prosječna plata u 2012. je iznosila 487 eura, a prosjek za 10 mjeseci ove godine je 476, što je pad od 2,3 odsto.
Inflacija u 2013. je iznosila 2,2 odsto, a za deset mjeseci ove godine postoji deflacija od 0,8 odsto.
Kada se sve uzmu u obzir ispada da je zarada iz 2012. realno manja za 3,7 odsto.
Prosječan broj nezaposlenih u 2012. je iznosio 30.188, a za deset mjeseci ove godine ta brojka je 32.998.
Šta je sa obećanih 40.000 radnih mjesta
Glavno obećanje vladajuće koalicije u predizbornoj kampanji prije dvije godine bilo je otvaranje 40 hiljada novih radnih mjesta. U samom ekspozeu, a ni poslije, premijer to više nije pominjao na takav način već u Vladi sada pričaju o 40 hiljada novozaposlenih.
Novozaposleni su svi oni koji se (jednom ili više puta) zaposle u nekom periodu. Na primjer na kraju oktobra broj radnih mjesta je za godinu povećan za 1.700, a broj novozaposlenih od početka godine je 12.200.
Stvaran broj zaposlenih, prema Monstatu, u 2012. je iznosio 166,5 hiljada, dok je prosječan broj za 10 mjeseci ove godine 173,9 hiljada.
Broj radnih mjesta je za godinu povećan za 1.700, a broj novozaposlenih od početka godine je 12.200
Međutim, kada se pogleda po sektorima ovo povećanje od 7,4 hiljade nije se desilo u privrednim djelatnostima već u administraciji i državnoj upravi.
U prerađivačkoj industriji broj zaposlenih je smanjen sa 13 na 12 hiljada, a u trgovini sa 37,6 na 35,9 hiljada.
U turizmu broj zaposlenih je povećan za 1,2 hiljade a u građevinarstvu za 700. Najviši rast bio je u sektoru "administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti" sa 3,7 na 7,8 hiljada.
U državnoj upravi i pored više godišnjih priča da je glomazna administracija biznis barijera broj zaposlenih je povećan za 1,1 hiljadu na 20,9 hiljada.
Galerija
Bonus video:
