CGTVITUJE: CRNA GORA I EVROATLANSKE INTEGRACIJE

Šta je važnije - pun frižider ili je li Njegoš bio Srbin ili Marsovac?

Abazović je tokom diskusije kazao i da će građanski pokret, nova politička grupacija koju je najavio krajem prošlog mjeseca, počivati na "evropskim vrijednostima sa programskim akcentom na ekonomiju"
275 pregleda 36 komentar(a)
frižider, Foto: Shutterstock
frižider, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 10.11.2014. 15:37h

Građanima je „pun džep visoke politike, kontempliranja da li je Njegoš bio Srbin ili Marsovac“, kazao je na Twitteru novinar i autor emisije Robin Hud, Darko Ivanović.

„Bitan je pun rezervoar i frižider“, dodao je on.

Bivši funkcioner Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović, koji je protekle sedmice, u okviru projekta Crna Gora na Twitteru – uključi se u promjene, vodio diskusiju sa naloga cgtvituje, saglasan je sa komentarom Ivanovića. Ali, Abazović kaže da "često ne određujemo svoje prioritete“, te da je sistem taj koji ih nameće.

"To znači da se konstantnom suptilnom presijom utiče na naše preferencije i raznim vidovima manipulacije skreće pažnja sa naših stvarnih potreba na iracionalne neprijatelje, koji ponekad, nijesu u potpunosti bezazleni", kazao je on.

Na pitanje da li su građani Crne Gore mentalitetom takvi da su im pitanja poput onog je li Njegoš Srbin ili Crnogorac, važnija od punog frižidera, on je kazao da će „proces promjena mentaliteta biti vrlo složen, iz razloga što mentalitet nije trenutna pojava, već dominatno stanje svijesti koje se oblikuje kroz istoriju jednog naroda“.

Abazović, FOTO: Zoran Đurić

„Međutim, modernizacija i globalno društvo u kome je sam život dobio ubrzanje, mnoge će stvari promijeniti brže nego što mislimo. Stoga treba ostati optimističan, a paralelno sa tim raditi na marginalizaciji iracionalnog i prezentovanju stvarnih životnih prioriteta. Dok god makar i mala grupa u našoj zajednici to bude radila, borba će imati svoj smisao“.

Abazović je tokom diskusije kazao i da će građanski pokret, nova politička grupacija koju je najavio krajem prošlog mjeseca, počivati na "evropskim vrijednostima sa programskim akcentom na ekonomiju".

"Društvu je potrebna integracija i solidarnost... Želimo da se ljudi više ne dijele po članskim kartama", rekao je on.

"Vlast nema iskren pristup integracijama"

Abazović je nedjelju dana vodio diskusiju o Crnoj Gori i evroatlanskim integracijama.

On je, pored ostalog, kazao da bi „početak stabilnosti u regionu bio i pretpostavka evropske budućnosti regiona“, te da „vlast zapravo predstavlja najveću kočnicu na tom putu“.

„Iritantno je kako vlast vodi ovaj proces“, kaže on.

"Odgovornost nije samo na vlastima. Odgovornost opozicije je jer ne umije da izabere pravu strategiju za borbu protiv takve vlasti"

Abazović vlastima zamjera što, kako je rekao, često nemaju iskren pristup integracijama niti pomirenju, što sporo i loše upravljaju procesom, ne pokazuju političku volju da se izbore sa najvećim izazovima crnogorskog društva...

"Oni imaju najveću odgovornost jer ih Ustav obavezuje na dobro upravljanje, a ne na odbranu svojih sopstvenih interesa na ručun svih građana“, kazao je Abazović.

Ali, odgovornost, kako je rekao, nije samo na vlastima, pa kaže da je odgovornost opozicije jer ne umije da izabere pravu strategiju za borbu protiv takve vlasti.

"Opozicija često dozvoljava da vlast integracije sprovodi u ime partijskih, a ne državnih interesa i nesvjesno pristaje da ista ta vlast njome nerijetko manipuliše“, kaže Abazović.

Rješenje - ujedinjena opozicija

On je na komentar jednog od učesnika u diskusiji, koji je rekao da u državi „gdje se opozicione partije dijele svako pola godine, tu opozicije nema“, te kazao da bi trebalo ili da svi krenu u napad ili će i naredih 25 godina trpjeti i građani i opozicija, rekao da je pobornik ujedinjenja opozicije.

"Pobornik sam ujedinjenja opozicije i u tom pravcu se nadam da ćemo nešto postići, zajedno, uz podršku građana“, kazao je Abazović.

Bez pritiska, ne bi bilo ni reformi

Abazović tvrdi da svi koji smatraju da bi u Crnoj Gori trebalo da dođe do demokratskih kapitalnih promjena, prema njegovom mišljenju, shvataju značaj učlanjenja u NATO.

"Reforme su nasušna potreba ovog društva. A reforme dolaze kroz proces integracija", kaže on.

"Spadamo u društva sa skromnom demokratskom tradicijom, stoga često ne određujemo dobro svoje prioritete. Ako ovome dodamo da smo i društvo koje se istorijski boji promjena, stvar postaje još složenija"

Na pitanje zašto do promjena ne može doći bez učlanjenja u NATO ili bilo koji drugih savez, zašto se promjene u Crnoj Gori ne dešavaju jer su dobre za građane, nego jer su one obavezne, kako bi Crna Gora bila dio nečeg većeg, Abazović je rekao da je "sreća da postoje međunarodne institucije koje vrše određenu vrstu pozitivnog pritiska na nas".

"Drugačije se nikada ne bismo reformisali. Spadamo u društva sa skromnom demokratskom tradicijom, stoga često ne određujemo dobro svoje prioritete. Ako ovome dodamo da smo i društvo koje se istorijski boji promjena, stvar postaje još složenija. Zahtjevi NATO-a su u ovom trenutku identični sa zahtjevima EU i to je valjda svakome jasno“, kaže on.

Ali, dodaje Abazović, "promjena nema dok god samo vladajuća klasa bude sebe prestavljala kao zapadnog partnera koji podstiče integracioni poroces".

"Ako im taj argument izbijemo iz ruku i dokažemo se kao opozcija koja takođe podržava reforme ali na iskren način, nećemo predugo čekati na njih. U suprotnom, bojim se da ćemo još dugo gledati u zakržljali točak istorije koji je sada blokiran. Zbog toga - svako ko zaista želi kapitalne društvene promjene, shvata značaj učlanjenja Crne Gore u NATO, kao i u EU".

Tokom diskusije je postavljeno pitanje mogućnosti da Crna Gora kao demilitarizovana zemlja uđe u NATO.

FOTO: Savo Prelević

"Za tako nešto je potrebno ispuniti mnogo uslova... Volio bih da to tako bude, ali za to trenutno ne postoje realne pretpostavke", kazao je on.

Na pitanje koliko bi to koštalo Crnu Goru, on je rekao da "cijena sigurnosti nikada nije velika, ali njena suprotnost uvijek znači bankrot".

"Ljudski rod još nije dosegao taj stepen razvoja i demokratije u kome bi mogao eliminisati konvencionalnu vojsku i naoružanje", naveo je on u jednom od tvitova. Što se tiče Crne Gore, on smatra da "za eliminisanje kompletne vojne strukture i dalje ne postoje uslovi".

"Stoga nam NATO nudi razne koncepte specijalizovanja za pojedine sektore odbrane, koji bi odgovarali našim mogućnostima".

Abazović je rekao i da za NATO integracije mora postojati krovni plan aktivnosti.

"Krovni plan mora podrazumjevati jasnu strategiju u nekoliko pravaca od kojih su dva ključna: reformsko-politčki i dijalog sa građanima. U prvom, moramo pokazati jasne i vidljive rezultate u ostarivanju vladavine prava, prije svega kroz borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala kao i kroz reformu tajnih službi. U drugom, moramo imati pošten i iskren odnos koji će građani prepoznati kao blizak. Teme moramo prilagoditi njima, a ne nametati građanima ono što njih realno ne interesuje. Prosto rečeno, treba promijeniti dosadašnji pristup", smatra on.

Crna Gora na Twitteru - uključi se u promjene je inicijativa koju realizuju Centar za demokratsku tranziju (CDT) i Fond za aktivno građanstvo i tokom kojeg svake sedmice druga javna ličnost vodi diskusiju na određenu temu.

Do petka 14. novembra, sa naloga cgtvituje diskusiju će voditi Miloš Marković. On će tvitovati o učešću mladih u procesu donošenja odluka, aktiviranju mladih u studentskim danima, strategijama i akcionim planovima za mlade... Njegove objave možete pratiti na hashtagu #mladipostoje.

Ekologija i NATO

NP Prokletije, FOTO: Damira Kalač

Na pitanje kako se ulazak u NATO uklapa opredjeljenje Crne Gore da bude ekološka država, Abazović je rekao da će uklapanje biti lako, ako znamo šta želimo.

"Gdje se uklapa Crna Gora u status ekološke države bez NATO-a? Dakle, nije problem u NATO-u, već je to je do nas. Lako ćemo se uklopiti ako budemo znali šta želimo. Ne trebaju nam vojne baze niti zagađivači. Treba nam zemlja održivog razvoja, nezagađene prirode, zdravih investicija, nezavisnih institucija i visokog životnog standarda. Da bi to lakše postigli, potrebno je da polisom osiguranja obezbijedimo veći stepen sigurnosti svih naših građana i ojačamo svoju poziciju u kontekstu međunarodne politike, upravo kao ekološka država u punom smislu te riječi“.

Crna Gora bi mogla da prizna Palestinu

FOTO: Reuters

Crna Gora, prema riječima Abazovića, mora djelovati proaktivno u spoljnoj politici.

„Značaj malih zemalja često je presudan jer se one rijetko, tako reći „bune“ u odnosu na supersile. Stoga očekujem da se i nama nekada posreći da svojim činjenjem napravimo nešto dobro što će nas lansirati u orbitu ozbiljnih diplomatija i po čemu ćemo biti prepoznati kao ponosna zemlja koje ima svoj stav. Za početak možda bi mogli razmisliti o priznavanju Palestine, prije nego što to uradi EU. Ili da kao ekološka država pokrenemo neku široku „zelenu“ inicijativu mira“, kazao je on.

VAŽNA NAPOMENA: Tvitovi prikazani na Storify izvještaju pripadaju Dritanu Abazoviću koji je protekle sedmice vodio diskusiju sa naloga "CG tvituje". Nalog su kasnije preuzimali drugi tviteraši, zbog čega se sada tvitovi Abazovića prikazuju kao njihovi