ODBOR ZA POLITIČKI SISTEM

Ratković: Lobiranje može biti profesija

Poslanica SNP Snežana Jonica upozorila je na odredbu u Predlogu u kojoj se navodi da lobisti treba da izbjegavaju sukob interesa, objašnjavajući da je taj termin sporan i nedovoljno precizan
0 komentar(a)
Odbor za politički sistem, Foto: Savo Prelević
Odbor za politički sistem, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 06.11.2014. 14:58h

U Crnoj Gori će lobiranje moći da bude profesija, iako nije bilo interesovanja za registrovano bavljenje tom djelatnošću, kazala je direktorica Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas je, većinom glasova, podržao Predlog zakona o lobiranju.

 Ratković je kazala da se predloženim zakonom, koji pripada setu antikorupcijskih, uređeni uslovi i načini lobiranja kako bi se izbjegle nedozvoljene radnje.

 "Novi zakona o lobiranju se zasniva na načelima javnosti i transparentnosti", rekla je Ratković.

Ona je objasnila da bi nadzor nad sprovođenjem zakona vršila Uprava za prevenciju korupcije, do početka rada nove Agencije za borbu protiv korupcije predviđenog za 2016. godinu.

 Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Veljko Zarubica, pitao je da li je od stupanja na snagu važećeg Zakona u Crnoj Gori (2006. godine) registrovan lobista, Ratković je odgovorila da u tom periodu nije bilo takvog interesovanja.

“Nije bilo interesovanja, ali odredbe važećeg Zakona su sporne i otežavaju njegovo sprovođenje", kazala je Ratković.

Zato je, kako je objasnila, potreba da se Predlogom zakona jasno predvide procedure i za registraciju i za brisanje lobista.

 Predlogom je, kako je navela, precizirana mogućnost da neko bude lobista, “nove odredbe su inspirativne pa se možda neko prijavi”.

Prema mišljenju poslanika Demokratskog fronta (DF), Slavena Radunovića, novi zakon, ukoliko bude usvojen, imaće istu sudbinu važećeg, zato što djelatnost lobiranja nije dovoljno razvijena u Crnoj Gori.

 Ratković je na takav stav Radunovića poručila da očekuje da novi zakon neće imati sudbinu prethodnog jer, kako je navela, postoje konsultantske kuće, nevladine organizacije i druge institucije koje su zainteresovane da zaposle lobiste.

“Mislim da se ambijent promijenio i da postoji mogućnost da u Crnoj Gori lobiranje postane profesija”, poručila je Ratković. 

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Snežana Jonica, upozorila je na odredbu u Predlogu u kojoj se navodi da lobisti treba da izbjegavaju sukob interesa, objašnjavajući da je taj termin sporan i nedovoljno precizan.

 Predsjednik Odbora, Rifat Rastoder, saglasio se sa Jonicom da je termin sporan pa ne ukazuje na dužnost zabrane konflikta, pitajući šta će se desiti ukoliko ”lobista ne izbjegne konflikt interesa”.

Članovi odbora, Draginja Vuksanović (SDP) i Slaven Radunović (DF), su ukazali i na spornost odredbe prema kojoj lobirano lice može da odbije lobistu ukoliko se predmet kosi sa javnim interesom i ustavnim načelima, objašnjavajući da bi u tim slučajevima lobirana lica morala da se suprostave.

 Takvu sugestiju Ratković je prihvatila, poručujući da će u Predlogu biti unijeta ta izmjena.

 Ratković je, na zahtjev poslanika, objasnila i šta predstavlja službena zabilješka koju su lobirana lica dužna da dostave.

“Službena zabilješka predstavlja razradu načela javnosti. Ona predstavlja balans između lobiste i lobiranog lica kod načela javnosti”, kazala je Ratković, objašnjavajući da osim lobiste, i lobirano lice ima obavezu da zabilježi informacije o lobiranju.

 Poslanica DPS-a, Marta Šćepanović, pitala je na koga se sve odnosi odredba zabrane obavljanja lobiranja, a Ratković je objasnila da ona važi za javne funkcionere dok obavljaju dužnost i do tri godine nakon prestanka obavljanja funkcije. “Previše bi restriktivno bilo uključiti i državne službenike u tu zabranu”.

Članovi Odbora su, većinom glasova, podržali i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku.

 Jonica je komentarisala odredbu Predloga prema kome se notarima povjerava vođenje ostavinskog postuka, pitajući da li je Vlada analizirala sposobnost crnogorskih notara da vode te slučajeve, ukazujući na mogućnost efikasnijeg vođenja postupka kao i na značaj pravne sigurnosti.

 Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe, Branka Lakočević, je odgovorila da do sada nije bilo žalbi na rad notara u tim slučajevima, objašnjavajući da notari vode samo ostavinske postupke u kojima nema nikakvog spora, dok za one u kojima postoji spor među strankama sud ima nadležnost da odlučije ili eventualno povjeri slučaj drugom notaru.

 Garancija da će spor biti dobro vođen je, kako je kazala, i činjenica da sud vrši nadzor nad radom notara u tim postupcima. “Može im oduzeti određeni slučaj, a za pojedine je i predviđena isključiva nadležnost suda”.

Jonica je ukazala na problem sa brojem notara u Crnoj Gori i činjenicu da ih nemaju sve opštine. Lakočević kazala da u opštinama u kojima nema notara sud nadležan za ostavinski postupak.

Preporučujemo za Vas