LIDERI KOD MERKELOVE

Uoči konferencije: Ništa od torbe para iz Berlina

Jednodnevni samit o Zapadnom Balkanu stvorio je “astronomska očekivanja” od Njemačke koja ona ne može sama ispuniti
22 komentar(a)
Milo Đukanović, Edi Rama, Foto: Gov.me
Milo Đukanović, Edi Rama, Foto: Gov.me
Ažurirano: 28.08.2014. 06:42h

Specijalno iz Berlina

Cijena nekih projekata koje su zapadno-balkanske zemlje ponudile za razmatranje na današnjoj konferenciji u Berlinu i moguća buduća investiranja toliko su visoka da će neke od tih država biti veoma razočarane, saznaju “Vijesti”.

Jednodnevni samit o Zapadnom Balkanu stvorio je “astronomska očekivanja” od Njemačke koja ona ne može sama ispuniti jer nije “torba para”, smatra sagovornik upućen u nacrt zaključaka skupa.

Njemačka kancelarka Angela Merkel pokrovitelj je konferencije na kojoj će u tri odvojena segmenta o evropskoj perspektivi regiona, odnosima Srbije i Kosova, stavu zemalja regiona prema ukrajinskoj krizi, ekonomskoj saradnji u regionu i sa EU, razgovarati premijeri, šefovi diplomatija i ministri privrede Crne Gore, Albanije, BiH, Kosova, Makedonije i Srbije, članica EU - Hrvatske, Slovenije i Austrije, i predstavnika Francuske. Odlazeći predsjednik Evropske komisije Manuel Barozo i komesari za proširenje i energetiku Štefan File i Ginter Etinger, učestvovaće u razgovorima. Iz Crne Gore u Berlin su otputovali Milo Đukanović, Igor Lukšić i Vladimir Kavarić.

Međutim, konferencija je i prije početka počela da ostvaruje jedan od svojih ciljeva, bolju saradnju na regionalnom nivou o planovima za važne međudržavne investicione projekte. O zajedničkom nastupu na konferenciji za nastavak izgradnje jadransko-jonskog puta od Hrvatske, preko BiH, Crne Gore do Albanije dogovorili su se ove sedmice premijeri tih zemalja. “Legitimno je tražiti, ali nećemo ispuniti sva očekivanja, a naročito ne cijenu. Veoma je vjerovatno da će biti razočarenja”, rekao je sagovornik.

Plan je da se na konferenciji identifikuju veliki zajednički infrastrukturni projekti na zapadnom Balkanu na kojima će se raditi sljedeće četiri godine, i kako Njemačka i EU mogu pomoći da se oni ostvare.

O projektima će razgovarati Merkelova i premijeri, ali nijedan neće biti pomenut u zaključcima skupa. Očekuje se da se uključe i druge zemlje, poput Austrije i Francuske, koje će biti domaćini sličnih samita naredne i 2016. godine.

Razgovaraće se i o mogućnosti da se podstaknu njemačke firme da kupuju i uvoze proizvode sa Balkana. Na samitu će se razmotriti i stanje svake od zemalja u procesu EU integracija, čiji je cilj uspješna reforma koja podrazumijeva ne samo usklađivanje sa zakonodavstvom EU, već i dubinsko usvajanje zajedničkih demokratskih vrijednosti - vladavinu prava, nezavisne demokratske institucije, nezavisne medije, sindikate i biznis.

Pri tome, uslovljavanje u politici proširenja, iako ne daje svuda jednake rezultate, ostaće jedno od glavnih oruđa za transformaciju zapadnog Balkana.

Jedan od ciljeva konferencije je i skretanje pažnje javnosti na zapadnom Balkanu, ali i sve skeptičnijim biračima u EU da je proširenje važno za obje strane, i da će se nastaviti.

Samit će u sva tri segmenta biti zatvoren za javnost. Nakon što Merkelova, Barozo i albanski premijer Edi Rama izađu pred novinare, samit će se završiti radnom večerom.

Zbog Rusije nema gledanja kroz prste

Crnogorske vlasti ne mogu očekivati da im se gleda kroz prste u procesu pridruživanja, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava, borbe protiv korupcije, i ljudskih prava, uključujući slobodu medija, u zamjenu za podršku politici EU prema Rusiji.

Njemačka cijeni što je Crna Gora svoj stav prema ukrajinskoj krizi “u potpunosti uskladila” sa stavom EU, uključujući i “restriktivne mjere”, odnosno sankcije Moskvi.

“Crna Gora je primjer da je to moguće, uprkos njenim bliskim vezama sa Rusijom. Ne možete reći ‘mi smo neutralni’, a hoćete da budete dio kluba”, rekao je sagovornik u konteksu kritike Srbiji, koja nije uvela sankcije Rusiji.

Jedna od tema konferencije biće i što tješnje usklađivanje svih zemalja učesnica sa zajedničkom politikom EU prema ukrajinskoj krizi.

“Mi možemo pohvaliti Crnu Goru, ali moramo biti i objektivni. To nema nikakve veze sa pregovorima.

Bićemo objektivni, kada je riječ o ocjenjivanju napretka u poglavljima 23 i 24”.

Preporučujemo za Vas