Kritike na rad Ustavnog suda paušalne su procjene onih koji, osporavajući odluke Suda, pokušavaju da ostvare svoje političke ciljeve, kazala je predsjednica Desanka Lopičić.
Na pitanje kako komentariše ocjene da je Ustavni sud pod političkim pritiskom vlasti, Lopičić je odgovorila da su kritike na rad te institucije uglavnom paušalne procjene.
"Paušalne procjene onih koji osporavajući odluke Suda pokušavaju da ostvare svoje političke ciljeve, pri se čemu najčešće, na žalost, te odluke nakon njihovog objavljivanja i ne pročitaju", kazala je Lopičić u intervjuu agenciji Mina.
Ona je rekla da atmosfera nepovjerenja u institucije države nije samo problem Crne Gore i da, nezavisno o kojoj se državi radi, to nikada nije dobro.
Lopičić poručila da će Ustavni sud, ako i dalje bude "zatrpan" sporovima koji su "zaogrnuti" u političko ruho, postupiti principijelno po pravilima struke, čija su jedina mjerila Ustav i Zakon
"Nova ustavna rješenja po kojima su sudije Ustavnog suda izabrane dvotrećinskom većinom, i garancije koje se odnose na njihov status i mandat, zajedno sa sopstvenom savješću, daje osnov da se Sud odupre eventualnom pritisku bilo koje aktuelne ili buduće političke grupacije, nezavisno od toga bila ona većina ili manjina", istakla je Lopičić.
Ona je kazala da ostaje pri stavu da se duboko kontroverzna pitanja o kojima se ne može postići društveni konsenzus sve češće prebacuju na pravni nivo, odnosno ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom na koji je prebačen zadatak rješavanja najosjetljivijih konflikata u društvu.
"Problem prebacivanja političkih pitanja na pravni nivo ne može se riješiti ni brzo ni lako, a ovo iz razloga što ustavni sporovi, po prirodi, često imaju političku konotaciju i drugo što smo mi politički podijeljeno društvo koje odlikuje naglašenost takvih sukobljavanja", kazala je Lopičić.
Ona je poručila da će Ustavni sud, ako i dalje bude "zatrpan" sporovima koji su "zaogrnuti" u političko ruho, postupiti principijelno po pravilima struke, čija su jedina mjerila Ustav i Zakon.
Lopičić je rekla da u postupku ocjene ustavnosti zakona i ustavnosti i zakonitosti drugih propisa i opštih akata pred Ustavnim sudom ima 195 predmeta, dok u postupku po ustavnoj žalbi trenutno ima 1.150 predmeta.
Ona je navela da je od početka godine, Ustavni sud, u novom sastavu, uz izuzetan napor svih zaposlenih riješio više od 450 predmeta.
Lopičić je objasnila da je opšte pravilo, prema Poslovniku Ustavnog suda, da Sud razmatra predmete prema redosljedu njihovog prijema, a izuzetno, kao prioritetne one za koje je zakonom propisan vremenski rok za odlučivanje, predmete koji se odnose na odlučivanje o nekom značajnom pravnom pitanju i imaju širi društveni značaj i druge za koje Ustavni sud odluči.
"Zabrinuta sam zbog ponašanja onih koji iznoseći svoje mišljenje u javnosti, ultimativno poručuju kakvu odluku Sud treba da donese. Takve diktate ne krasi demokratski duh",
Prema njenim riječima, ti kriterijumi se primjenjuju i u drugim evropskim ustavnim sudovima, kao i u Evropskom sudu za ljudska prava.
Lopičić je rekla da se Ustavnom sudu u javnosti, najčešće zbog različitih političkih ili nekih drugih interesa, spočitava da bi redosljed rješavanja predmeta trebao biti drugačiji.
"Razumijem takve izjave i njihove motive, ali je Ustavni sud, saglasno Ustavu, Zakonu i Poslovniku jedino ovlašćen da te prioritete određuje. Drugačijim postupanjem povrijedilo bi se načelo nezavisnosti i samostalnosti u radu Suda", rekla je Lopičić.
Upitana kad će Ustavni sud razmatrati predlog za ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu koji je podnijet prije više od pola godine, Lopičić je rekla da je to je jedan veoma složen i osjetljiv predmet, koji je na svoj način novina u sudskoj praksi i iz tih razloga njegovom rješavanju Sud mora pristupiti temeljno i sa posebnom pažnjom.
Ona je objasnila da Zakon o ustavnom sudu ima elemente rješavanja “sopstvene stvari”, budući da će u odlučivanju učestvovati i dvoje sudija iz ranijeg sastava Suda.
"Zato javnost sa pravom iskazuje poseban interes kako će Ustavni sud postupati u takvoj situaciji, a time je i odgovornost Suda na posebnom ispitu. Međutim, smatram da će Sud i to pitanje riješiti na principijelan način, u skladu s Ustavom", kazala je Lopičić.
Ukazujući da se izjavama u javnosti požuruje razmatranje pojedinih predmeta u Sudu i prejudicira njihov ishod, Lopičić je rekla da se ta pojava u anglosaksonskoj sudskoj praksi naziva emocionalna ucjena sudija.
"Kada se sud pod pritiskom slama i radije donose pravno neutemeljene odluke nego da se gnjev medija i javnosti struči na njega. Međutim, mi na to možemo ukazati, ali ne i zabraniti takvu praksu", rekla je Lopičić.
Ona je kazala da je apsolutno legitimno u javnost voditi raspravu o svakom pitanju važnom za društvo i da svako ima pravo javno iskazati svoje mišljenje.
"Ostvarivanje vladavine prava je kontinuiran proces, koji se ostvaruje aktivnim učešćem svih državnih organa
Komentarišući činjenicu da Skupština rijetko odgovora na zahtjev Ustavnog suda povodom spornih zakona, Lopićić je rekla da to nije procesna smetnja da se postupak pred Ustavnim sudom nastavi.
Lopičić je navela da se međutim, nedavanjem odgovora postupa na način koji nije uobičajen u ustavnosudskoj praksi.
"Takvo postupanje se ne može pravdati doslovnim shvatanjem načela podjele vlasti, jer ono ne znači njenu puku odvojenost, već i uzajamnu saradnju pojedinih grana vlasti zasnovanu na odnosima “provjere i ravnoteže” /checks and balances/", rekla je Lopičić.
Ona smatra da se tumačenjem pravog značenja ustavnog teksta u kontekstu “kontrola i provjera”, ističe posebna uloga Ustavnog suda, kao instrumenta konstitucionalizma u smislu ograničavanja i kontrole državne vlast i u konačnom vladavine prava.
"Ostvarivanje vladavine prava je, međutim, kontinuiran proces, koji se ostvaruje aktivnim učešćem svih državnih organa. Izostanak odgovora Skupštine, ili bilo kog drugog organa, u tom kontekstu, mogao bi se tumačiti i kao svjevrsno “nepoštovanje suda”, u što ne želim da vjerujem", kazala je Lopičić.
Bonus video:
