Slavko Fuštić: Ne mrzim Jevreje, žrtva sam zavjere

Da se u crnogorskoj politici greške iz mladosti lako opraštaju zna dobro vlast, ali ima zanimljivih primjera i u opoziciji
160 pregleda 16 komentar(a)
Ažurirano: 04.05.2014. 20:28h

Tačno dvadeset godina od kada je kao urednik štampao antisemitski članak koji je uzbunio javnost tadašnje SRJ, Slavko Fuštić iz Bijelog Polja dobio je novu šansu u politici - postao je nosilac lokalne liste Demokratskog fronta.

Antisemitska afera iz jula 1994. godine nije Fuštića koštala luksuza da se bavi politikom, naprotiv, nekadašnji urednik partijskog biltena Srpske narodne obnove (SNO) tvrdi da nije ni znao šta štampa i da nije kriv.

Monstruozni članak “Bal jevrejskih vampira” u kome se Jevreji optužuju za većinu istorijskih zločina i nepravdi, Fuštić naziva “nesrećnom epizodom“.

“Veoma je simptomatično, kada god nekom postanem smetnja ili konkurencija u bilo čemu, poteže se za ovom nesrećnom epizodom iz mog života. Uporno, neko, valjda želi mene prikazati onakvim kakav nijesam. A kao dokaz uvijek se poteže, kako rekoh, ova nesrećna epizoda od prije preko dvadeset godina”, napisao je Fuštić u odgovorima na pitanja “Vijesti”.

Prije pojave članka u Fuštićevom “Informativnom biltenu”, u javnom crnogorskom govoru nije bilo zabilježenih primjera govora mržnje prema Jevrejima. Afera je dobila na zamahu nakon reakcije predsjednika Jevrejske zajednice Jugoslavije Ace Singera, koji je pisao predsjedniku Crne Gore Momiru Bulatoviću. Bulatović nije našao za shodno da odgovori.

Iako formalni urednik spornog članka pisanog pod pseudonimom Luka Sargotić, Fuštić je uporno negirao svoju odgovornost što čini i danas.

“Da sam tada napravio najteži mogući zločin i da sam osuđen na maksimalnu moguću kaznu po tadašnjem zakonu, do sada bih izašao iz zatvora. Ali izgleda da neki ljudi stalno i iznova pokušavaju da me kažnjavaju, za nešto što svojom namjerom niti svojom voljom, niti na bilo koji način, nijesam uradio. Što mi je podvaljeno. I danas i tada sam mislio da je takav jedan fašistički pamflet velika sramota. Iako sam bio član uređivačkog kolegijuma i to formalno, odgovorno tvrdim da taj pamflet niko od članova uređivačkog kolegijuma, pa naravno ni ja, nije pročitao, niti odobrio da se pusti u štampu”, rekao je Fuštić.

Autor koji se krio iza pseudonima Luka Sarkotić u šovinističkom članku podsjeća da je Isus Hrist "tokom istorije i danas najveća žrtva jevrejskih bezbožnika", koji su "sinovi i služitelji đavola". Jevreji su označeni kao "ubice, lopovi, prevaranti, lutalice i žgadija", koji su danas, "pored Turske i Irana glavni snabdjevači paravojnih formacija, raznih beretki u bivšoj BiH. Pamflet "svjedoči" da Jevreji "po udaljenim pravoslavnim i katoličkim provincijama otimaju i kolju malu djecu, prinoseći ih na ritualni žrtvenik"... "po selima truju bunare i zatiru mjesno stanovništvo". Optužuje ih da su "inspiratori i tvorci jasenovačkog logora”... Spisak optužbi se završava "Dafiment bankom" i "Jugoskandikom" iza kojih takođe navodno stoji “jevrejska zavjera”.

Na pitanje da li želi nakon 20 godina da otkrije identitet autora članka, Fuštić odgovara takođe u stilu teorije zavjere:

“Nikada nijesam saznao ko je napisao taj pamflet. Posebno nikada nijesam saznao kako je došlo do objavljivanja takvog jednog sramotnog teksta. Lično sumnjam da smo tada i ja i uređivački kolegijum bili nečija žrtva, ili kolateralna šteta za nečije prljave planove”.

Fuštić je u aprilu jednoglasno izabran za nosioca liste DF-a na lokalnim izborima u Bijelom Polju, od strane opštinskih odbora Nove srpske demokratije, Pokreta za promjene i Bošnjačke demokratske partije.

Čovjek koji je otkrio aparthejd

Fuštić tvrdi da nije nikada bio antisemita i da je žrtva podvale. Da je ipak čovjek koji voli korišćenje krupnih istorijskih paralela u javnom nastupu jasno je na osnovu pisma koje je potpisao 2011. godine. Obraćajući se tadašnjem premijeru Crne Gore Igoru Lukšiću, Fuštić u koautorstvu sa Momčilom Delićem, ne preza od hrabrih istorijskih paralela.

“Srbi u Crnoj Gori su toliko diskriminisani da se slobodno može govoriti o aparthejdu u 21. vijeku na tlu Evrope”, navodi se u pismu.

Bonus video: