Poslanici su danas završili raspravu o Predlogu zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, koji bi, prema riječima predlagača, poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), Damira Šehovića, trebalo da riješi problem kašnjenja u plaćanjima i poboljša likvidnost preduzeća.
Šehović je rekao da je cilj predloženog teksta zakona uvođenje reda u oblast naplate potraživanja, skraćenjem rokova plaćanja, sprječavanjem ugovaranja nepoštenih rokova plaćanja, kaznenom politikom i prvi put implementiranom nadzornom ulogom koju će imati Poreska uprava (PU).
“Zakon bi trebalo da riješi problem nametanja neprimjereno dugog roka plaćanja i spriječi ucjene čitavog niza dobavljača posebno iz reda malog i srednjeg biznisa koji pripadaju prehrambenoj odnosno industriji mesa”, kazao je Šehović.
Prema njegovim riječima, zakon bi trebalo i da poveća brzinu opticaja novca, spriječi gašenje preduzeća i smanji ukupan dug i broj blokiranih firmi.
“Zakonom se prepoznaje subjekat koji će biti zadužen za nadzor i starati se o sprovođenju zakona, a to će biti PU”, naveo je Šehović.
Zakon, kako je ocijenio, umnogome rješava jedan od najvećih problema crnogorske ekonomije, nelikvidnosti i nesolventnosti kompanija.
On je saopštio da je ukupan dug krajem prošle i početkom ove godine iznosio preko 420 miliona EUR.
„Od 50 i nešto preduzeća koja posluju u Crnoj Gori, čak svako četvrto ima blokiran račun. Koncentracija dugova je takođe jako visoka“, dodao je Šehović.
Uzroci takvog stanja su, kako je dodao, brojni, a jedan je da je intenzitet konkurencije u Crnoj Gori nizak jer se živi u malom sistemu podložnom monopolu.
“Imamo smanjenu ekonomsku aktivnost i povodom toga nedovoljno sredstava u prometu koji bi poboljšali ekonomske performanse”, rekao je Šehović.
On je naveo da je ključni razlog predlaganja zakona neuređena oblast u dijelu naplate potraživanja, odnosno činjenica da ne postoji zakon koji uređuje tu oblast.
Rok izmirenja novčanih obaveza između privrednih subjekata je, prema predloženom tekstu zakona, 30 dana od nastanka dužničko-povjerilačkog odnosa. Ugovorom je moguće utvrditi i drugačiji rok ispunjenja obaveze dužnika, ali on ne može biti duži od 60 dana.
Šehović je predložio i dopune Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, kojim mjenica postaje dokument koji može direktno da se podnese na naplatu instituciji za prinudnu naplatu, čiju funkciju obavlja Centralna banka (CBCG).
“Time se izbjegavaju komplikovani sudski procesi, a mjenica dobija na značaju kao važan instrument obezbjeđenja potraživanja”, objasno je Šehović.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) su najavili podršku zakonima, kao i iz Pozitivne Crne Gore.
Poslanik Pozitivne Mladen Bojanić je, međutim, kazao da ne očekuje da će ta dva zakona doprinijeti rješavanju problema dužničko-povjerilačkih odnosa.
“Blokade i nelikvidnost su posljedica loše ekonomske politike koja je vođena posljednjih 20 godina. Previše smo otvorili privredu koja ne može da izdrži konkurenciju”, rekao je Bojanić.
On je ocijenio da je vladavina prava na jako niskom nivou, da je užasno loš postupak privatizacije, uništena srednja i velika preduzeća i kreirani vještački monopoli.
“Ne gajim iluzije da će ovo imati nekog velikog efekta na crnogorsku ekonomiju. Guramo preduzeća da sklapaju ugovore na 30 ili 60 dana, a ne znamo da li je to svima u interesu. Možemo da napravimo problem da, ako ih natjeramo da za 30 dana nešto plate, oni neće da sklope ugovor”, objasnio je Bojanić.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Đukanović saopštio je da su dužničko-povjerilački odnosi destabilizovali finansijsko tržište Crne Gore.
“Unutrašnji dug iznosi milijardu EUR i država mora da bude ta koja će to da uredi. Ne može se dešavati da na desetine kompanija ode u stečaj, a da vlasnici tih kompanija imaju milionsku imovinu”, rekao je Đukanović.
On smatra da bi što prije trebalo donijeti zakon o ispitivanju porijekla imovine.Iz SNP-a su iznijeli niz pravnih dilema na tekstove zakona i kazali da će njihov stav zavisiti od mogućnosti amandmanskog djelovanja.
Aleksandar Damjanović iz SNP-a je rekao da bi trebalo tretirati i pojedince jer “neko i njima duguje”.
ehović je objasnio da je odnos između pojedinaca i kompanija definisan drugim aktima.
Bonus video:
