CDT: Ustavni sud da se što prije izjasni o Zakonu o finansiranju političkih partija

Kako navodeu koliko bi se o ustavnosti zakona odlučivalo tokom aprila ili maja mogla bi se ugroziti pravna sigurnost i legalitet izbornog procesa
0 komentar(a)
Skupština CG, Foto: Savo Prelević
Skupština CG, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 20.03.2014. 15:22h

Ustavni sud Crne Gore bi što prije trebalo da se izjasni o ustavnosti Zakona o finansiranju političkih partija kako bi se izbjegla mogućnost da novi zakon prestane da važi u predstojećoj izbornoj kampanji.

Kako se navodi na portalu CDT, ukoliko bi se o ustavnosti zakona odlučivalo tokom aprila ili maja mogla bi se ugroziti pravna sigurnost i legalitet izbornog procesa.

Predstavnici partija smatraju da bi Ustavni sud mogao da iskoristi mehanizam hitnog odlučivanja i da zakaže sjednicu na kojoj bi odlučili da li je novi zakon u skladu sa Ustavom.

Ustavni sud čeka 30 dana da se Skupština izjasnila u vezi predloga ocjene ustavnosti tog zakona.

„Osporeno je preko 30 odredbi tog zakona koje su jako zahtjevne i ne zavise od vremena. Ustavni sud ima rok odlučivanja 18 mjeseci od pokretanja postupka. Da bi se nešto odlučivalo mimo tog roka, Ustavni sud mora da donese odluke o prioritetnom razmatranju tog predmeta, a o tome još nije bilo govora", saopšteno je portalu CDT-a iz Ustavnog suda.

Međutim, iz odgovora koji je Skupština dostavila portalu može se zaključiti da će izostati mišljenje parlamenta o ovom pitanju.

„Zakonodavni odbor, na sjednici 3. marta, jednoglasno je zauzeo stav da ne razmatra akte o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti zakona i ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugih propisa i opštih akata Skupštine, koje Ustavni sud Crne Gore dostavlja Skupštini radi davanja mišljenja", odgovoreno je iz parlamenta.

Poslanik SNP-a Neven Gošović smatra da odluka o ustavnosti zakona zavisi od dinamike i programa rada Ustavnog suda koji sada ima veliki broj neriješenih predmeta.

"Teško je govoriti o rokovima odlučivanja i za predmete koji traju godinama i koji nijesu rješeni. Mi imamo dva predloga zakona koji više od dvije godine čekaju na red i još ništa nije odlučeno, pa kako onda govoriti o predlozima koji su prispjeli prije mjesec ili dva", kazao je Gošović.

On smatra da se mogu utvrditi prioriteti, imajući u vidu posljedice koje mogu nastati primjenom nekog zakona koji bi Ustavni sud eventualno mogao ocijeniti kao neustavnim.

Pored predloga za pokretanje postupka ustavnosti tog zakona, DPS, BS i HGI su tražili i da "Ustavni sud donese odluku o obustavljanju izvršenja radnji i akata iz novog zakona jer bi oni imali loše posljedice koje se ne mogu ispraviti".

"Taj propis prestaje da važi od trenutka donošenja odluke Ustavnog suda. Nema retroaktivnog poništavanja njegovih posljedica po pravni i društveni sistem", kazao je poslanik DPS-a Miodrag Vuković.

Ukoliko se zakon poništu u toku kampanje, Vuković pojašnjava da bi do tada urađene radnje ostale da važe.

"Samo ne znam koje su to radnje koje ostaju da važe na osnovu ovog zakona kada nije usvojen krovni zakon. Ovaj zakon ne može ništa da uradi jer je tako napravljen. U dobrom dijelu za njegovo sprovođenje treba da se izabere nova DIK koja je institut koji već postoji u Zakonu o izboru odbornika i poslanika", kazao je Vuković.

Mladen Bojanić iz Pozitivne Crne Gore smatra da bi najgora opcija bila da Ustavni sud u toku kampanje novi zakon prograsi neustavnim.

„Ja ne mogu da se miješam u njihov rad i red odlučivanja, ali mislim da bi Ustavni sud trebalo o tome da odluči prije početka izbora i da znamo koji su uslovi tokom kampanje za sve", kazao je Bojanić.

Prema njegovim riječima, ako o tome odluče poslije izbora, taj zakon je na snazi u svakoj varijanti će se raditi po njemu.

Bonus video: