Finansiranje partija

Stojiljković: Partije iz regiona fascinirane prihodima iz budžeta države

Usvojenim izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija se ograničavaju budžetske isplate i zapošljavanja tokom izborne kampanje
57 pregleda 0 komentar(a)
Skupština, Foto: Boris Pejović
Skupština, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 09.03.2014. 12:26h

Primjena rješenja iz Zakona o finansiranju političkih partija mogla bi za posljedicu da ima dalje usijanje političke klime, razmjene optužbi, ali i ozbiljne ekonomske i socijalne blokade, ocijenio je profesor Zoran Stojiljković.

Usvojenim izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija se ograničavaju budžetske isplate i zapošljavanja tokom izborne kampanje.

Poslanici Demokratske partije socijalista, Bošnjačke stranke i Hrvatske građanske inicijative pokrenuli su postupak za ocjenu ustavnosti članova Zakona koji, kako smatraju, ne uređuju pitanja finansiranja političkih partija, već propisuju niz zabrana koje se odnose na ostvarivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Veliko je pitanje da li specijalizovana tijela poput izbornih komisija, u kojima opet predstavnici stranaka imaju značajan uticaj, treba i mogu da se uspješno bave cjelovitom antikoruptivnom strategijom”, naveo je Stojiljković.

“Moja je procjena da bi primjena predloženih rješenja u zemljama gotovo permanentne predizborne političke groznice, u koje bez sumnje spada i Crna Gora, mogla da za posledicu ima dalje usijanje političke klime, razmjene optužbi, ali i, što je daleko važnije, ozbiljne ekonomske i socijalne blokade”, rekao je Stojiljković agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, svakome ko pažljivo prati i analizira uporednu praksu regulisanja, kontrole i nadzora nad tokovima novca u izbornim i političkim procesima nameće se zaključak da se radi o za demokratska društva krajnje atipičnim, nestandardnim i rijetkim rješenjima.

“Predloženim zakonskim rešenjima regulisanje prihoda i troškova političkih i izbornih aktera nepotrebno ekstenzivno širi na ukupne ekonomske i finansijske tokove”, rekao je Stojiljković.

Kako je kazao, stvara se iluzija da institucija poput tako zamišljene Izborne komisije može da zamijeni demokratski politički proces, javnost, medije, nevladine organizacije, internu i eksternu reviziju, nezavisne državne organe.

“Čini mi se da iza predloga stoji neskrivena namjera političke opozicije da spriječi svaku mogućnost da se, korišćenjem administrativnih resursa u vidu trgovine uticajem i benefitima koje može da ponudi pozicija vlasti, utiče na izborne rezultate”, rekao je Stojiljković.

Kako je kazao, osnovni njegov utisak je da je opozicija u Crnoj Gori duboko uvjerena da prisutni koruptivni uticaj politički motivisanog (privremenog) zapošljavanja i raspodjele socijalnih davanja i poreskih olakšica onemogućuje ravnopravnu izbornu utakmicu.

“No, veliko je pitanje da li specijalizovana tijela poput izbornih komisija, u kojima opet predstavnici stranaka imaju značajan uticaj, treba i mogu da se uspješno bave cjelovitom antikoruptivnom strategijom”, naveo je Stojiljković.

Prema njegovim riječima, u pozadini ovih predloga stoji i fascinacija stranaka u čitavom regionu državnim resursima i sigurnim izvorima prihoda koji ih onda, dodao je, oslobađaju od napora da ubijede birače da svojim dobrovoljnim prilozima pomognu njihove aktivnosti.

“Kako drugačije čitati u predlogu prisutno zalaganje da država garantuje strankama kredite, zakupe prostora i (dio) sredstava za redovne aktivnosti i pristup medijima. Kao da se radi o namjeri stvaranja partijskog kartela za korišćenje državnih resursa , odnosno opredjeljenju da svi budemo na sigurnim državnim jaslama, ali ovoga puta ravnopravno”, rekao je Stojiljković.

Bavljenje politikom se, naveo je, izgleda i u opoziciji vidi kao isplativ biznis, lišen nepotrebnih rizika.

Stojiljković smatra da je daleko bolje, uz nadzor nad partijskim finansijama, paralelno ojačati kontrolu javnih finansija, revizione procedure, kontrolu javnih nabavki ili pak rigoroznu kontrolu imovine i prihoda funkcionera.

Upitan da li smatra da se odredbama zakona krše ljudska prava, kako tvrde poslanici vladajućih stranaka, Stojiljković je kazao da je, od dominantno političkim razlogom vođenih rešenja pa do priče o ugrožavanju osnovnih ljudskih prava dug korak.

"Pitanje je i da li se iza opravdane kritike neracionalnih institucionalnih rešenja krije pomalo i nastojanje stranaka vlasti da se očuva dio privilegija koje u siromašnim društvima sa (pre)razvijenim javnim sektorom i državnim intervencijama nosi pozicija vlasti”, naveo je on.

Stojiljković smatra da se fokusiranje samo na vidljive izvore finansiranja partija, bez uvida u skrivene, podzemne tokove i “sirenski” zov novca u politici koji ide posrednim putevima dobijanja poslova na tenderima, preko subvencija i kredita, sve do imenovanja i sticanja zvučnih akademskih zvanja ili juriša partiskih komesara na pozicije u javnim preduzećima i ustanovama, pokazalo kao velika iluzija.

“Ili još prije kao velika obmana. Na drugoj strani, uvjeren sam da pokušaj da se davanjem imperijalnih ovlašffćenja Izbornoj komisiji i njenim pretvaranjem u neku vrstu “svevidećeg oka” neće ništa postići. Sem ako se institucionalni gigantizam i kreiranje paralelnih institucija ne vidi kao željeni rezultat”, kazao je on.

Stojiljković smatra da je daleko bolje, uz nadzor nad partijskim finansijama, paralelno ojačati kontrolu javnih finansija, revizione procedure, kontrolu javnih nabavki ili pak rigoroznu kontrolu imovine i prihoda funkcionera.

Preporučujemo za Vas