Većina mladih nije bila posebno zainteresovana za NATO tokom procesa integracije Slovenije u Alijansu, a među tom populacijom ideju članstva su najviše podržavali studenti, obrazovane i politički aktivne osobe, rekao je predsjednik mlade sekcije Evroatlantskog savjeta te zemlje, Iztok Štefanič.
On je podsjetio da je Slovenija pristupila Evropskoj uniji i NATO-u 2004. godine, nakon više od deset godina napora da ispuni zahtjeve i postane članica obje organizacije.
“Iako je uloga mladih u ovom procesu bila marginalna u poređenju sa ukupnim političkim, ekonomskim i diplomatskim aktivnostima Vlade Slovenije, mladi su na različite načine doprinijeli uspješnoj integraciji”, rekao je Štefanič agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, kako se referendum o pristupanju Uniji i NATO-u približavao, mladi su aktivno učestvovali u javnim debatama i promociji referenduma i na taj način jačali svijest građana o toj temi.
“Mlada sekcija Evroatlantskog savjeta Slovenije udružila je snage sa mladim sekcijama nekoliko partija u Sloveniji u kampanji “Udruženi za NATO”, u kojoj su promovisali integraciju kroz distribuciju flajera, dijeljenje informacija na veb sajtovima i kroz druge načine komunikacije koji su posebno usmjereni na mlade, kako bi ih ubijedili da učestvuju na referendum”, precizirao je Štefanič.
Sa druge strane, dodao je, neke mlade sekcije političkih partija protivile su se članstvu u Alijansi i intenzivirale su kampanju u cilju ubjeđivanja glasača da izađu na referendum i glasaju protiv članstva. “Tako da su doprinijeli demokratskom procesu i ukupnom uspješnom ishodu referenduma”.
Štefanič je kazao da NATO proces nije privukao posebnu pažnju mladih, jer su druge brige i pitanja imale prioritet, poput geopolitičke situacije, nacionalne bezbjednosti, profesionalizacije oružanih snaga, povećanje budžeta za odbranu.
“Većina mladih nije bila posebno zainteresovana za NATO tokom procesa evroatlantske integracije Slovenije. U referendumskoj kampanji tokom 2003. godine bilo je dosta napora za podizanje svijesti o značaju NATO-a i posebno mladi intelektualci, studenti i politički aktivisti pridružili su se diskusiji na različitim događajima, seminarima i predavanjima”, rekao je on.
Štefanič je saopštio da su ključni podržavaoci članstva Slovenije u NATO-u među mladim ljudima u zemlji studenti, obrazovane i politički aktivne osobe.
"Kampanja Udruženi za NATO okupila je predstavnike nekoliko političkih partija sa različitim stavovima, i mladu sekciju Evroatlantskog savjeta Slovenije, koju čine uglavnom studenti prava, političkih nauka, međunarodnog prava. Bili su glasni, ali ne i brojni, oni koji se protive članstvu Slovenije u NATO-u i bilo ih je među mladim antiglobalistima, ekolozima, anrhistima”, naveo je on.
Štefanič je istakao važnost aktivnog angažovanja mladih u NATO kampanji.
“Ne samo da je aktivno učešće u NVO i drugim forumima koji promovišu evroatlantsku integraciju u Crnoj Gori sjajno iskustvo za mlade profesionalce, gdje mogu da nauče i prošire svoju profesionalnu mrežu, već je to i šansa za njih lično doprinesu procesu evroatlantske integracije u Crnoj Gori”, poručio je on.
Prema riječima Štefaniča, u poslednjim godinama mlada sekcija Evroatlantskog savjeta je imala sjajno iskustvo krot saradnju sa mladim Crnogorcima Asocijacije atlantskog sporazuma /Atlantic Treaty Association/.
“Spremni smo da dijelumo iskustva Slovenije sa našim kolegama u Crnoj Gori i drugim zemljama koje su na putu ka NATO-u. Naš cilj je da motivišemo i angažujemo mlade da učestvuju, uče i dijele njihove ideje”, rekao je on.
Komentarišući nivo podrške građana Crne Gore članstvu zemlje u NATO-u, Štefanič je rekao da se trenutni nivo podrške ne razlikuje puno od nivoa podrške u Sloveniji godinu prije referenduma.
“U junu 2002. godine, istraživanja su pokazala da 42,4 odsto građana Slovenije podržava članstvo u NATO-u, dok je 31,5 odsto građana bilo protiv. Ukupna populacija nije posebno zabrinuta zbog pitanja nacionalne bezbjednosti i međunarodne odbrambene saradnje, pa često to vidi kao nepotreban teret”, naveo je Štefanič.
On smatra da vlasti, kako bi povećali broj građana koji podržavaju članstvo u NATO, treba da se fokusiraju na povećanje svijesti među populacijom kroz javne kampanje u masovnim medijima, na internet i kroz obrazovne institucije.
“Ukoliko Crna Gora odluči da o članstvu u NATO-u odluči na referendumu, važno je da izgradi podršku postepeno i prije održavanja referenduma”, dodao je Štefanič.
Komentarišući navode da bi članstvo Crne Gore u Alijansi zemlju učinilo izloženijom mogućnosti terorističkog napada, on je rekao da NATO može da obezbijedi važnu poršku u regionu u suočavanju sa terorističkim prijetnjama.
“Širenje NATO-a na nove države donosi više sigurnosti i stabilnosti regionu. U Sloveniji, deset godina nakon pristupanja Alijansi i nakon što su vojne snage zemlje bile angažovane u nekoliko NATO mirovnih misija, prijetnja terorističkim napadima je na veoma niskom nivou”, saopštio je Štefanič.
On je kazao da je NATO alijansa veoma različitih zemalja, dodajući da smatra da će Crna Gora imati koristi od pristupanja i da će doprinijeti širenju bezbjednosti u region, a i šire. “Vjerujem da je Crna Gora sposobna da ispuni NATO standarde na vrijeme”.
Štefanič je podsjetio na izjavu generalnog sekratar NATO-a, Andersa fog Rasmusena, da vrata Alijanse ostaju otvorena za zemlje koje su sposobne i voljne da ispune dužnosti i obaveze članstva.
“NATO će nastaviti da pomaže Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Gruziji u ispunjavanju neophodnih reformi”, rekao je on, dodajući da je dnevni red predstojećeg samita u Velsu u septembru jjoš nepoznat.
Komentarišući preporuku iz godišnjeg izvještaja NATO-a da je Crnoj Gori potrebna reforma bezbjednosnog sektora, Štefanič je rekao da je ta reforma kompleksan proces i da čak NATO članice mogu i dalje da se suočavaju sa izazovima na tom polju.
“Vjerujem da Crna Gora mora da nstavi sa napretkom u toj oblasti, ne samo zbog zahtjeva NATO-a, već zbog potrebe za boljim i demokratski odgovornijim funkcionisanjem njenih vojnih i bezbjednosnih službi”, kazao je on.
Bonus video:
