poglavlja 23. i 24

Tužilaštvo i policija rade naporno na slučajevima napada na novinare

Aleksandar Pejović je u Briselu održao predavanje o putu Crne Gore prema članstvu u EU
2 komentar(a)
Aleksandar Pejović, Foto: Savo Prelević
Aleksandar Pejović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 20.02.2014. 18:03h

Tužilaštvo i policija rade naporno na slučajevima napada na novinare i njihovu imovinu u Crnoj Gori, rekao je Aleksandar Pejović, glavni pregovarač sa EU i državni sekretar za evropske integracije, nakon konferencije "Crna Gora i perspektive Zapadnog Balkana u EU".

Pejović je na pitanje Vijesti o tome koliko je slučajeva dosad procesuirano, odgovorio kako se problemu slobode medija pristupa sa zakonodavnog nivoa, na primjer dekriminalizacijom klevete, ali i konkretnim mjerama poput osnivanja komisije zadužene za analizu takvih slučajeva.

Na konferenciji koju su u Briselu organizovali Fondacija Hans Zajdel i Centar za evropske studije, Pejović je održao predavanje o putu Crne Gore prema članstvu u EU.

Za razliku od svih prethodnih zemalja kandidata, Crna Gora je prva koja ova najteža poglavlja otvara na početku pregovora, a zatvoriće ih na kraju. Hrvatska je, pojasnio je Plenković, pomenuta poglavlja otvorila samo godinu prije završetka procesa pristupanja, zbog čega su neki u EU imali utisak kako je taj posao odrađen prebrzo.

Za razliku od svih prethodnih zemalja kandidata, Crna Gora je prva koja ova najteža poglavlja otvara na početku pregovora, a zatvoriće ih na kraju. Hrvatska je, pojasnio je Plenković, pomenuta poglavlja otvorila samo godinu prije završetka procesa pristupanja, zbog čega su neki u EU imali dojam kako je taj posao odrađen prebrzo.

Rezultat toga je novi pristup Komisije, prema kojem sve zemlje kandidatkinje ubuduće moraju odmah otvoriti ta poglavlja i tokom pregovora dokazati svoju uspješnosti u njima. Cilj je novog pristupa izbjeći potrebu dodatnih kontrolnih mehanizama kakvi su uvedeni za Rumuniju i Bugarsku, odnosno osigurati da je po završetku pregovora zemlja u potpunosti spremna za članstvo.

Cjelokupni kontekst se promijenio, utvrdio je Plenković, objasnivši kako proširenje više nije prioritet Unije. Kriterijum za Crnu Goru stoga su nešto teži, ali s druge strane, jasniji i precizniji zbog čega će posao Crne Gore biti lakši, barem u tom pogledu.

Uprkos vrlo malom interesu velikog broja država članica za proširenje, Hrvatska će u svakom slučaju podsticati daljnje širenje, a procesu bi moglo pomoći i aktivnije uključivanje Srbije. Hrvatska je, naime, bila prva država nakon Grčke (Uniji pristupila 1981.) koja je sama ušla u EU, što znači da je morala uglavnom sama za sebe i da lobira.

U zaključku, Plenković je prognozirao kako bi ova godina mogla biti vrlo plodna za crnogorski put prema EU s obzirom da će predsjedavanje Unijom biti podijeljeno između dvije Crnoj Gori naklonjene zemlje, Grčke i Italije.

Crna Gora dosad je pored pomenutih poglavlja otvorila još tri (Javne nabavke, Trgovačko pravo i Industrijska politika i preduzetništvo) i zatvorila privremeno dva, a cijeli proces bi trebalo da traje do 2018.

Do tada, Crna Gora će donijeti još 209 strategija, povrh već donesenih 304, i usvojiti 1.400 zakonskih akata. Pejović je u svom predavanju posebno istakao velik nivo uključenosti civilnog sektora, odnosno nevladinih organizacija, što na primjer, Hrvatska nije učinila.

Civilni sektor čini trećinu pregovaračke strukture, tačnije 381 od ukupno 1257 članova podijeljenih u 33 grupe. Jedna od najvažnijih predstojećih stvari je komunikacijska strategija koja bi trebalo da bude donesena sljedećeg mjeseca s namjerom što kvalitetnijeg informisanja građana o procesu pristupanja i Evropskoj uniji.

Aleksandra Kas Grahne, direktorica Odjela B Evropske komisije za Crnu Goru, Island, Makedoniju i Tursku, navela je otvaranje najtežih poglavlja na početku pregovora, preduzimanje teških ekonomskih reformi što prije i fokus na korištenje IPA pretpristupnog fonda kao ključne lekcije prtethodnih proširenja. Najteže stvari treba raditi na početku i tokom cijelog procesa pregovaranja, a posebnu pažnju treba posvetiti što boljoj iskorištenosti sredstava iz IPA fonda kroz koji je Crnoj Gori u prošlom budžetskom periodu, od 2007. do 2013., bilo dostupno 245 miliona eura.