Sloboda medija značajan je segment ljudskih prava i svako zastrašivanje ili napad na novinare tretiraće se krajnje negativno u okviru pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji (EU), poručio je šef Delegacije EU u Crboj Gori, Mitja Drobnič.
On je kazao da se, uopšteno govoreći, poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori poboljšalo.
“U 2013. zabilježeno je više pozitivnih primjera, kao što je organizovanje dvije Parade ponosa, u Budvi i u Podgorici. Projekat koji se finansira iz IPA fondova, pomogao je izgradnju Centra za rehabilitaciju i resocijalizaciju žena zavisnih od narkotika. Ovim je značajno smanjena diskriminacija između dva pola unutar određene ranjive grupe”, rekao je Drobnič agenciji MINA.
Pored toga, kako je kazao, ponovno uspostavljanje Savjeta za brigu o licima sa invaliditetom predstavlja pozitivan korak naprijed.
“Međutim, sa žaljenjem primjećujem da se stvarna situacija osoba sa invaliditetom na terenu nije naročito poboljšala. Tako, pristup zgradama, uključujući obrazovne i zdravstvene ustanove, i dalje predstavlja sporno pitanje”, naveo je Drobnič.
On je apelovao na vlasti da omoguće osobama sa invaliditetom potpuno ostvarenje svojih prava.
“Osim toga, izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, moraće se ojačati mehanizmi praćenja i kažnjavanja svake potencijalne zloupotrebe fondova za profesionalnu rehabilitaciju osoba sa invaliditetom”, dodao je Drobnič.
Oni su, kako je rekao, u kontekstu pregovora o pridruživanju EU, pozdravio napredak postignut u vezi sa Zakonom o zabrani diskriminacije koji se u velikoj mjeri podudara sa standardima EU i predstavlja značajan korak naprijed.
“Sigurni smo da će vlasti načiniti posljednje potrebne korake prema potpunom usklađivanju ovog prava sa standardima EU”, saopštio je Drobnič.
On je podsjetio da je Crna Gora obilježila deset godina postojanja institucije Ombudsmana, navodeći da vjeruje da Ombudsman sve više postaje vjerodostojno i vidljivo tijelo za zaštitu ljudskih prava u crnogorskom društvu.
Drobnič očekuje da će proces izmjena i dopuna Zakona o Ombudsmanu, koji je u toku, doprinijeti proaktivnijem pristupu ove institucije prevenciji na nacionalnom nivou.
“Izmjene i dopune bi trebalo da doprinesu jačanju nezavisnosti Ombudsmana i omoguće ovom tijelu promovisanje ljudskih prava, antidiskriminacione politike i podsticanje svih državnih i nedržavnih aktere na stvaranje društva lišenog diskriminacije, netolerantnosti i nejednakosti”, rekao je on.
Kako je dodao, Ombudsman bi trebalo da ima značajnu ulogu kada su u pitanju zatvorski uslovi i da podrži aktivnosti koje se tiču sprečavanja bilo kojeg vida mučenja ili maltretiranja pritvorenika.
Prema riječima Drobniča, sloboda medija predstavlja još jedan značajan segment ljudskih prava.
“Mediji takođe predstavljaju ključni dio društva koji pomaže da se rasvijetle pojedinačni slučajevi kršenja ljudskih prava. Stoga je važno da Crna Gora nastavi da razvija slobodu medija. Svako zastrašivanje ili napad na novinare tretiraće se krajnje negativno u okviru pregovora o pridruživanju EU”, kazao je on.
Kako je saopštio, svi stari i noviji slučajevi prijetnje i nasilja moraju se temeljno istražiti i krivično goniti. “Takođe, veoma je važno da mediji poštuju prava građana. Stoga, vidim prostor za poboljšanja u profesionalnim i etičkim standardima medija, prvenstveno kroz njihovu samoregulaciju”.
EU, dodao je, pridaje veliku važnost ulozi civilnog društva i saradnji između vlade i civilnog društva, budući da je to ključno za jačanje demokratije.
“U tom smislu, mi cijenimo posvećenost vlasti poboljšanju ove saradnje kao što je naglašeno u Akcionom planu za poglavlje 23 i uočavamo primjere zajedničkog djelovanja vlasti i civilnog društva. U tom smislu, očekujemo da zvaničnici nedvosmisleno doprinesu razvoju konstruktivnih odnosa sa civilnim društvom”, rekao je Drobnič.
Što se tiče nasilja u porodici, kako je naveo, mora postojati bolja međuinstitucionalna saradnja između različitih socijalnih službi i organa za sprovođenje zakona
“Postoji veliki broj oblasti i pitanja na koja će Crna Gora morati da se usresredi u narednom periodu. Oni između ostalog uključuju i rodnu ravnopravnost, prava Roma, Aškalija i Egipćana, raseljena lica i nasilje u porodici”.
Što se tiče nasilja u porodici, kako je naveo, mora postojati bolja međuinstitucionalna saradnja između različitih socijalnih službi i organa za sprovođenje zakona.
“Pored toga, potrebno je poboljšati statistiku i izvještavanje o ovim slučajevima”, dodao je Drobnič.
Govoreći o Povorci ponosa, Drobnič je kazao da EU pozdravlja podršku koju je Vlada pružila organizatorima parade kao i prisustvo njenih visokih predstavnika na paradi.
“Osuđujemo nasilje koje je izbilo na ulicama u okolini i čestitamo snagama crnogorske policije koje su profesionalno obezbijedile paradu i izborila sa nasiljem. Zemlje kandidati za članstvo u EU, kao što je Crna Gora, treba da pokažu zrelost u pogledu poštovanja prava svih ljudi, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju”, poručio je on.
To je, kako je rekao, suštinska vrijednost EU. “Poštovanje ljudskih prava i anti-diskriminacija jesu ključni dio procesa pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji i sastavni dio pregovora sa EU u okviru poglavlja 23 koje se bavi poštovanjem temeljnih ljudskih prava”.
EU, dodao je Drobnič, podržava obrazovne mjere čiji je cilj promovisanje tolerancije i borba protiv diskriminacije, uključujući LGBTI osobe.
Govoreći o Povorci ponosa, Drobnič je kazao da EU pozdravlja podršku koju je Vlada pružila organizatorima parade kao i prisustvo njenih visokih predstavnika na paradi
Drobnič je ocijenio da je Crna Gora napravila značajan korak naprijed u zaštiti prava na slobodu okupljanja.
“Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da Crna Gora takođe treba da se pozabavi pitanjem homofobije, naročito kroz promovisanje tolerantnosti putem obrazovanja. EU ne prihvata da se ljudi tretiraju kao građani drugog reda zbog svoje seksualne orijentacije”, kazao je on.
EU, dodao je, očekuje da sve homofobične prijetnje i napadi budu efikasno istraženi, krivično gonjeni i da podlegnu krivičnim kaznama u skladu sa crnogorskim zakonodavstvom.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je započela značajan proces reforme izbornog zakonodavstva, a još jedan značajan doprinos procesu demokratizacije i promovisanja političkih prava jeste povećana politička zastupljenost žena kroz veće učešće u parlamentu i lokalnim skupštinama.
“Žene se često opisuju kao “druga polovina” ljudske populacije. Zašto onda žene ne predstavljaju polovinu broja preduzetnika, političara, članova parlamenta? Ovo je pitanje na koje mnoga društva, uključujući i crnogorsko, moraju da odgovore”, poručio je Drobnič.
On je rekao da pitanje zastupljenosti žena nije samo pitanje rodne ravnopravnosti i temeljnih vrijednosti, već ono ima ekonomsku dimenziju.
“Žene čine 50 odsto radne snage i 50 odsto novih diplomiranih studenata i očigledno je da moramo da koristimo ove resurse u našim najvišim pozicijama u prirednim društvima i organima za donošenje odluka. Crna Gora mora da iskoristi maksimalno resurse i intelektualne kapacitete kako bi doprinijela rastu i prosperitetu”, naveo je Drobnič.
“Žene se često opisuju kao “druga polovina” ljudske populacije. Zašto onda žene ne predstavljaju polovinu broja preduzetnika, političara, članova parlamenta? Ovo je pitanje na koje mnoga društva, uključujući i crnogorsko, moraju da odgovore”
“Uprkos ispunjenom uslovu od 30 odsto ženskih kandidata na izbornim listama, tek 16,5 odsto poslanika su žene, čime se Crna Gora plasira na posljednje mjesto u region u pogledu rodno uravnotežene političke zastupljenosti”, podsjetio je Drobnič.
To je, kako je ocijenio, žalosno za zemlju koja je najnaprednija na putu pridruživanja EU.
“Crna Gora mora da pokaže veće ambicije u ovoj oblasti. Takođe ću iskoristiti ovu priliku da naglasim da cilj “jedna od četiri” nije dovoljno ambiciozan jer bi to u stvarnosti činilo tek nekih 20 odsto žena u parlamentu. Stoga Radna grupa ima priliku da postaji ambiciozniji cilj i uvede odredbu “jedna od tri” koja bi obezbijedila veći stepen učešća žena”, poručio je Drobnič.
Od Crne Gore se, kako je saopštio, očekuje da se pozabavi pitanjem političke zastupljenosti RAE populacije, čije su šanse za prelazak praga i ulazak u parlament i dalje ozbiljno oslabljene. “Mi smatramo da je važno da se izbornim zakonom obezbijede jednaka prava svim manjinama i izbjegne rizik od diskriminacije”.
Kako je rekao, predsjedavanje Crne Gore Dekadi Roma za period 2013-2014 predstavlja značajnu prilika da se ojača posvećenost zemlje poboljšanju situacije Roma, Aškalija i Egipćana ne samo u Crnoj Gori, već i na regionalnom nivou.
“Ove grupe se svakodnevno suočavaju sa diskriminacijom, naročito u pogledu ekonomskih i socijalnih prava. Nasilje nad ženama, naročito Romkinjama, i nasilje u porodici jesu pitanja od velikog značaja”, kazao je Drobnič.
EU je, saopštio je, uvijek hvalila humanitari pristup Crne Gore u vezi sa prihvatanjem raseljenih sa područja u regionu zahvaćenih ratom.
“Mi još uvjek moramo da radimo zajedno kako bismo iznašli trajna rešenja za integraciju svih ljudi i riješili njihov civilni status. Pozdravljam odluku Vlade o donošenju izmjena i dopuna Zakona o strancima, kojim se produžava rok za apliciranje za status stranca sa stalnim boravištem za raseljena i interno raseljena lica do 31. decembra 2014. godine”, naveo je Drobnič.
EU, dodao je, pozdravlja i aktivnosti koje će u 2014. godini preduzeti Ministarstvo unutrašnjih poslova, od kojeg se očekuje da pripremi Akcioni plan koji sadrži sveobuhvatan set aktivnosti za rešavanje statusa preostalih raseljenih i interno raseljenih lica koja još uvjek nijesu aplicirala.
Drobnič je poručio da Crna Gora mora da nastavi da se fokusira na napore u sprovođenju građanskih i političkih prava kao i ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.
“EU će nastaviti da pokreće ova pitanja u komunikaciji sa vlastima, očekujući u slučaju RAE populacije još konkretniji odgovor s obzirom na trenutno predsjedavanje Crne Gore Dekadom Roma. Konačno, ono što je bitno jeste da manjinske grupe kao što su Romi i druge, zaista osjete poboljšanje u Crnoj Gori”, smatra on.
Prema njegovim riječima, strategije na papiru nijesu djelotvorne ukoliko se ne pretvore u konkretne poteze na terenu sa opipljivim uticajem na pojedince.
Drobnič smatra da institucija Ombudsmana ima važnu ulogu u demokratskim društvima.
“Ona treba da nadgleda da li državne institucije poštuju temeljna prava. Njene ključne osobine treba da budu profesionalnost, transparentnost i nezavisnost. Stoga vlasti treba da razmotre načine za jačanje njihove uloge, uključujući obezbjeđivanje odgovarajućeg nivoa zaštite svojih zaposlenih za vrijeme posla”, rekao je on.
Evropska komisija, dodao ej, očekuje da Crna Gora da funkcionalni imunitet zamjenicima ombudsmana.
“Oni su takođe u nezahvalnoj poziciji kada izvještavaju o osjetljivim temama kao što je kršenjima ljudskih prava od strane državnih institucija. EU će pridavati značajnu pažnju instituciji ombudsmana u kontekstu pregovora sa EU u okviru poglavlja 23 koje se bavi ljudskim pravima”, poručio je Drobnič.
Bonus video:
