Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić kazao je da se nada da će neko sa Balkana zamijeniti Ban Ki Muna na mjestu generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, piše Anadolija.
Predviđeno je da Bana zamijeni 2016. kandidat iz Istočne Evrope, a sve češće se spominju kandidati iz bivše Jugoslavije.
Na opasku novinara Anadolije, da bi mnogi Krivokapića "rado vidjeli na tom mjestu", on nije odbio takvu mogućnost, ali je ne najavljuje eksplicitno.
“Ja imam još godinu i po mandata (u OEBS-u), prema tome – hvala na povjerenju. Ali, bitno je da to bude neko ko dobro razumije region i neko od onih koji će nas dobro predstavljati, jer to su istorijski ciklusi. Kad se ugrabi, treba ga doboro iskoristiti!
Nije samo bitno dobiti. Bitno je to mjesto napraviti – dobar ‘benefit’. Ja imam drugu čast da su za mene (prilikom kandidovanja za OEBS).) lobirali svi iz bivše Jugoslavije plus Albanija. To je bilo nevjerovatno svima koji su to gledali sa strane. To nije bilo samo podrška; to je bilo lobiranje od zemlje do zemlje, zajedno Albanaca, Srba, Bošnjaka, što do tada nije viđeno u OEBS-u” rekao je Krivokapić i dodao: “Glavni sekretar UN-a će, nadam se, biti neko sa Balkana.”
Stabilizacija regiona
Odgovarajući na pitanje o tome koji je najveći preostali problem Zapadnog Balkana, fokusirajući se na šest bivših jugorepublika, Krivokapić je rekao da je to stabilizacija regiona u cjelini i bez ostatka.
Pri tome je izdvojio Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Kosovo.
“Uređenje tih država na demokratskim principima, njihova ne samo politička već i ekonomska održivost,” kazao je dodavši kako je tu i “zatvaranje zamrznutih stvari kao što je bilo Kosovo”. A to znači, rekao je, “trajno rješavanje statusa Kosova i unapređenje odnosa Srbije i Kosova”.
“Za Bosnu i Hercegovinu slijedeća faza razvoja je ka funcionalnoj demokratiji. Očekujemo da se to desi. I, također kada ta dva ključna sistema u regionu (BiH i Kosovo) krenu i dalje i brže naprijed, onda je region stabilizovan da može biti i u NATO-u”, smatra Krivokapić.
On je izrazio uvjerenje kako je ulazak u NATO “neizbježan za sve države regiona” i da to važi i za njihov ulazak EU: “OEBS je samo jedna od poluga da se dođe do funkcionalne demokratije u regionu i održivosti ekonomskih sistema naših država.”
Krivokapić kaže da bi se politička dinamika u BiH uskoro mogla početi mjenjati.
“Mislim da će Republika Srpska morati da sarađuje da bi ta država Bosna i Hercegovina, međunarodno priznata BiH, bila funkcionalna. A mislim da će i vrijeme mijenjati motivacije građana i birača na izborima. Tako da će sve više podršku imati upravo one političke partije koje stabilizuju i smiruju stanje, koje omogućavaju normalan život bez stalne prijetnje u rješavanju istorijskih pitanja. U tome vidim tu uzlaznu liniju, kretanja našeg regiona”, naglasio je.
Nema jednostavnih recepata
Upitan kako gleda na crnogorsku inicijativu o udruživanju pet bivših jugoslovenskih republika plus Albanije i kako se osloboditi od tumačenja jednog dijela javnosti koji je sve to kritički protumačio kao mogućnost obnavljanja neke nove interesne “Jugoslavije”,Krivokapić je ustvrdio da je to pogrešna percepcija i kazao da je to jedna od mnogih inicijativa.
"Postoji crnogorska, a postoje i druge inicijative u regionu", objašnjava Krivokapić.
A postoje i saradnje koje žive; naša saradnja postoji kroz Cetinjski Parlamentarni forum već deset godina, pa to niko nije nazvao ‘novom Jugoslavijom’ nego samo Cetinjski Parlamentarni forum.”
Dodaje da je povezivanje bitno, ali “ne može ići tako brzo, i mora ići ‘step by step’. "Parlamenti to rade već deset godina, pa nemamo problema. Ne treba nam forma, treba nam suštinska saradnja i povjerenje. Ta inicijativa ima elemente koji će zaživjeti. Ima i elemente koji će propasti sami.”
Komentarišući zjavu visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Incka za AA, kako je rješenje za izlazak iz krize u BiH “jednostavno: treba samo slijediti ono što radi Crna Gora”, Krivokapić kaže da je zahvalan na toj opasci. Ali, dodaje kako, nažalost, na Balkanu nema jednostavnih recepata.
“Svaka država, koliko god ima sličnosti, ima i svoje razlike. Crna Gora baštini multietničku i multireligijsku harmoniju više od dva vijeka. Drugi su se time počeli baviti poslije, iznova. Mi smo doista sačuvali Crnu Goru od ratnih razaranja i ratnog sukoba po tom osnovu. Drugi su se vratili negdje unazad i to sve treba popraviti. Primjer Crne Gore nije univerzalno primjenjiv, ali je primjenjiv kao cilj”, rekao je Krivokapić.
Bonus video:
