izvještaj o cg

Tanok: Vi ste sjajni, možete u EU i prije 2020.

"Sloboda štampe je ključ za napredak, jedna od najvažnijih elemenata", rekla je Lunaček
35 komentar(a)
Ažurirano: 27.11.2013. 08:19h

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Čarls Tanok uvrstio je aferu “Snimak” u nacrt svoje rezolucije EP o izvještaju o napretku Crne Gore, iako to nije planirao prije nedavne posjete Podgorici, i ponovio pohvale na račun evropskog puta Crne Gore.

Na prvoj diskusiji o tekstu rezolucije, koja bi mogla pretrpjeti izmjene jer evroposlanici do 5. decembra mogu da prilože amandmane prije rasprave na plenarnoj sjednici EP, Tanok je kazao da je Crna Gora “sjajan primjer napredovanja” na putu proširenja i da nakon povlačenja Islanda iz pregovora o članstvu u Uniju “možemo gledati na Crnu Goru kao na buduću 29. članicu”:

“Možda, ako nastavi dobrim tempom, ta zemlja sruši ljestvicu i postane članica i prije 2020. godine".

"Najvažnije što možemo reći o Crnoj Gori je da tamo vlada vrlo širok, nemopućeni konsenzus o potrebi evropskog članstva. Taj široki društveni dogovor postoji, iako u Crnoj Gori postoji izvanredno snažna, gorljiva opozicija, izvanredno snažna slobodna štampa, koji stalno napadaju Đukanovića i vladu u svakom segmentu. Ta izrazito oponirajuća slobodna štampa i neki NVO-i zauzeli su, čini se, mjesto političke opozicije. Ujedno, možda je to i znak slabosti crnogorskog parlamenta", rekao je u uvodnoj riječi Tanok na Odboru za spoljne poslove EP.

On je naveo da u Crnoj Gori ostaje da se riješi kultura nekažnjivosti, pa i na visokim nivou.

"U aferi audio snimaka, ne želim se određivati, i smatram da je najvažnije da pravosuđe obavlja svoj posao", rekao je.

Pozvao je na veću socijalnu inkluzivnost Roma i sličnih zajednica. Iako kod prava LGBT postoji napredak i iako je , kako je kazao, policija obavila odličan posao u Budvi i Podgorici prilikom organizovanja Parade ponosa, davanje kanadskog azila istaknutom članu te zajednice pokazatelj je da mnogo toga treba da se napravi.

Naveo je i da je u Srbiji opozicija bila srećna zbog pozitivnog izvještaja, u Crnoj Gori to nije slučaj.

Zastupnik Zelenih pročitao je izjavu odsutne Ulrike Lunaček, koja je izvjestilac u sjeni za tu grupaciju u Evropskom parlamentu:

"Nezadovoljni smo što prošlog puta, u aprilu, nismo dobili podršku za naš tadašnji amandman oko registracije birača i upotrebe javnih sredstava u Crnoj Gori (u izborne svrhe). To nije neka sitnica! Sada je vrijeme da se upravo oko toga pritisne i traži odgovorajaći nastavak", navela je Lunaček u pisanoj izjavi.

Slovenac Ivo Vajgl ispred grupacije ALDE (Liberali), rekao je da je Tanokov izvještaj prijateljski i stimulativan i da zemlja pokazuje stalan, miran, polagan progres.

"Što se tiče graničnih sporova, pokušajte ih riješiti na vrijeme", poručio je on. To je podržao hrvatski socijalist, bivši ministar spoljnih poslova te države Tonino Picula.

Direktor u EK Dirk Lange je kazao da je EK utvrdila mjerila za poglavlja 23 i 24, koja treba da usvoji Savjet ministara.

"Mjerila su takva da nikome ne treba da predstavljaju iznenađenje - sve smo ih uzeli iz Akcionog plana koji je radila Crna Gora", kazao je Lange koji je dodao da će EK napredovanje Crne Gore i monitoring sprovođenja mjerila mjeriti svakih pola godine.

"Predlažemo takođe da mjerila budu i, shodno potrebi, podložna promjenama. Naime, mi ne znamo kako će izgledati politička situacija za dvije godine - ali u zavisnosti od te situacije, mjerilo se može i promijeniti", rekao je Lange.

Vuljanić održao lekciju Tanoku

Evroposlanik Nikola Vuljanić iz grupacije Ujedinjene ljevice ironično je prokomentarisao da je Tanokov izvještaj "prijateljski".

"Jeste, prijateljski je prema toj maloj, ali vrlo kompleksnoj zemlji koja, ipak, ne pati od nacionalizma i gdje ta velika kompleksnost, od istorijskog nasljeđa pa nadalje, ne predstavlja veliku prepreku. Ono što upada u oči jeste da je u Crnoj Gori ista vlast od 1990. do danas, a to znači da je neminovno uključen uzak krug ljudi, porodice, prijatelja, a to neminovno dovodi do korupcije i plutokratije" rekao je Vuljanić i dodao "...kao i svuda u regionu".

Jedno priča, drugo piše o medijima u Crnoj Gori

Tanok je prvi funkcioner neke evropske institucije koji je ocijenio da sloboda štampe, koja je uticajna, u Crnoj Gori “cvjeta”, uprkos “sporadičnim slučajevima nasilja nad novinarima, koji moraju da se do kraja istraže”.

"Slobodna štampa podrazumijeva nekada da pišu sve što hoće, sloboda štampe se shvata tako da se ponekad gubi na odgovornosti za izrečenu riječ, a onda napadaju svakoga, pa i evroposlanike. Mene su napali i objavili na naslovnoj stranici jednih dnevnih novina da nastupam u ime vlade, ocrtavajući me kao nekog vladinog lakrdijaša, što je očigledna neistina", rekao je Tanok koji je dodao da bi u njegovoj zemlji, Velikoj Britaniji, “to bio dobar materijal za sudski proces protiv tog novinara i novina”. 

Tanok je prvi funkcioner neke evropske institucije koji je ocijenio da sloboda štampe, koja je uticajna, u Crnoj Gori “cvjeta”, uprkos “sporadičnim slučajevima nasilja nad novinarima, koji moraju da se do kraja istraže”

Crnogorski mediji koji se izvještavali o Tanokovim rezolucijama ili aktivnostima nijesu iznosili svoj stavove, već su uglavnom prenosili reakcije suprotstavljenih političkih aktera.

Najoštriji od svih je bio Neboja Medojević, funkcioner DF, koji je u aprilu nakon predsjedničkih izbora rekao da se “površnom analizom lako može zaključiti da postoje predstavnici zemalja EU i neki izvjestioci raznih tijela EU koji po pravilu daju samo pozitivne ocjene za politiku vlasti u Crnoj Gori i među njima najkarakterističniji su Jelko Kacin, Čarls Tanok i Lajčak zajedno sa Lipkom”. Medojević je kazao da “opravdano sumnja” da to ne rade zbog toga “što zaista vole i podržavaju politiku crnogorske vlasti”. Tanok, u svom nacrtu rezolucije o kojoj se glasa u EP, nigdje ne navodi da, kako su interpretirali provladini mediji, da je problem “klevetničko novinarstvo”.

U članu 13. nacrta rezolucije Tanok je napisao da je EP i “dalje zabrinut verbalnim i fizičkim zastrašivanjem novinara; podsjeća na važnost omogućavanja odgovorne medijske i uredničke neovisnosti; smatra da je vrlo važno pomoći u zaštitii novinara i medijske slobode takođe i odgovarajućim istragama i kaznenim progonom svih prijetnji i napada protiv njih; pozdravlja odluku o uspostavljanju posebnog tijela za nadzor službenihnapora u rješavanju slučajeva ubistva novinara inapada na njih, što može doprinijet i većem povjerenju između države i medija.

Tanokov verbalno izrečeni stav o potpunoj slobodi medija podržala je švedska parlamentarka porijeklom iz BiH, Ana Ibrišagić. Međutim, Lunaček je u svojoj pisanoj izjavi o bezbjednosti novinara navela da se “ situacija pogoršala”. Kako doživljavaju kritike nekih evroposlanika o nedovoljnoj odgovornosti medija u Crnoj Gori, pitali smo direktora u odjeljenju za proširenje EK i njegove saradnike.

"EK polaže najveću moguću važnost na slobodu medija u Crnoj Gori i smatra da je važno istražiti sve slučajeve nasilja i zaustaviti nasilje nad novinarima. U tom smisliu, upućujemo vas na naše zaključke u Progres reportu od oktobra, a takođe i na zaključke "Speak-up" konferencije o slobodi medija na Balkanu i u Turskoj", rekao je zvaničnik u odjelu za proširenje zadužen za medije.

“Spek-up konferencija” ostala je, između ostalog, upamćena po tome što je evropski komesar za proširenje Štefan File prozvao “Pobjedu” kao primjer neprofesionalnosti i neetičnosti zbog teksta kojim je Srđan Kusovac, bivši glavni urednik tog glasila i aktuelni šef Vladinog biroa, pokušao da diskredituje “Vijesti”. 

Galerija

Preporučujemo za Vas