Crnogorska Vlada najviše u regionu koristi nove tehnologije u promociji svog rada ali ima samo polovinu informacija koje bi trebale da budu objavljene, pokazala su istraživanja Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
CDT je sproveo projekat Upotreba novih tehnologija u promociji transparentnosti vlade o tome koliko institucije koriste nove tehnologije za predstavljanje svog rada.
Izvršni direktor, Dragan Koprivica, kazao je da je takva situacija i sa crnogorskim ministarstvima koja su ostvarila najbolji regionalni rezultat, "ali su na svojim veb sajtovima objavili samo 40 odsto potrebnih informacija".
On je rekao da je CDT koristio 53 indikatora koja treba da pokažu stepen njihove otvorenosti i interakcije sa građanima.
"Mjerili smo, između ostalog, postojanje službene internet stranice i njenu ažuriranost, objavljivanje budžeta, popis informacija koje su u posjedu ministarstva, vladine aktivnosti na Facebook i Twitter", naveo je Koprivica.
Projektom su obuhvaćene Vlada Crne Gore i 16 ministarstava, Vlada Makedonije i 15 ministarstava, Vlada Srbije i 17 ministarstava, Vijeće Ministara Bosne i Hercegovine i devet ministarstava, Vlada Federacije BiH i 16 ministarstava i Vlada Republike Srpske
"Preliminarni podaci su veoma zabrinjavajući, jer ministarstva ne objavljuju ni pola informacija koje bi trebalo da budu na njihovim veb sajtovima. Iako crnogorska ministarstva imaju prosječno najbolji regionalni rezultat, ona zadovoljavaju tek 40 odsto postavljenih kriterijuma", naveo je Koprivica.
Projekt koordinator, Ivana Drakić, ukazala je da Vlada kontinuirano objavljuje godišnje planove rada, ali ne i izvještaje o radu za prethodne godine.
"Takođe, Vlada se i dalje ne trudi da vidno objasni svoje tekuće godišnje prioritete, a budžeti koji su objavljeni na sajtu nijesu izdvojeni, niti vizuelizovani, kao ni dodatno objašnjeni građanima", navela je Drakić.
Ona smatra da je pozitivno je što Vlada ima Twitter nalog, "ali se taj nalog ne ažurira redovno niti je interakcija sa građanima na adekvatnom nivou".
Drakić je rekla da je najbolje rangirano Ministarstvo finansija, a najgore Ministarstvo rada i socijalnog staranja.
"Nijedno ministarstvo na svom veb sajtu nije objavilo svoj godišnji budžet, pa ni bilo kakva objašnjenja o načinu trošenja budžetskih sredstava. Takođe, nijedno ministarstvo nije objavilo nijedan završni račun za posljednje tri godine", navela je Drakić.
Prema njenim riječima, nameće se zaključak da ministarstva ne smatraju da je potrebno da planiranje i trošenje novca približe građanima.
"A upravo novcem građana finansira se rad i aktivnosti ministarstava".
Monitoring je urađen u periodu od avgusta do oktobra ove godine.
Projektom su obuhvaćene Vlada Crne Gore i 16 ministarstava, Vlada Makedonije i 15 ministarstava, Vlada Srbije i 17 ministarstava, Vijeće Ministara Bosne i Hercegovine i devet ministarstava, Vlada Federacije BiH i 16 ministarstava i Vlada Republike Srpske.
Kao izvor podataka korišćeni su vebsajtovi institucija, kao i društvene mreže Facebook i Twitter.
Bonus video:
