Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Velizar Kaluđerović je ocijenio da najava Ministarstva pravde da možda neće stići da do 31. avgusta pripreme predloge zakona usklađene sa izmjenama Ustava u dijelu pravosuđa predstavlja “skandaloznu neodgovornost Vlade”, dok je njegova koleginica iz Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić ocijenila da Vlada izbjegavajući svoju zakonsku obavezu pokušava da odloži izbor novog vrhovnog državnog tužica (VDT) i sudija Ustavnog suda.
Pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević kazala je da ne može sa stopostotnom sigurnošću da tvrdi da će Ministarstvo pravde stići do predviđenog roka da završi Nacrt zakona o državnom tužilaštvu.
Ona je navela da je u pripremi nacrt zakona o Ustavnom sudu, dok su završili nacrte zakona o Sudskom savjetu i zakona o sudovima.
Skupština Crne Gore usvojila je 31. jula amandmane na Ustav Crne Gore kojima je predviđeno da se ubuduće vrhovni državni tužilac, sudije Ustavnog suda, četiri člana Sudskog savjeta biraju dvotrećinskom u prvom, odnosno tropetinskom većinom u drugom glasanju ako ne bude dogovora o kandidataima u prvom glasanju. Tada je usvojen i zakon o sprovođenju amandmana na Ustav kojim je predviđeno da se zakoni sa najvišim pravnim aktom usklade u roku od 45 dana od njegovog usvajanja, konkretno do 14. septembra.
Kaluđerović je podsjetio da bi Vlada do 30. avgusta trebalo da podnese zahtjev za vanredno zasjedanje Skupštine i dostavi predloge zakona.
“Najblaže rečeno, veoma iznenađuje najava pomoćnice ministra pravde da nedjelju dana prije isteka roka koji je definisan ustavnim zakonom najavi da neće stići da urade nešto što je normama najviše pravne snage definisano kao impretivna obaveza. To je skandalozna neodgovornost. Iako smo naučili na neodgovornost u svim sferama života od ove Vlade, ipak nijesmo očekivali da bude tako brutalno najavljena kada su ove stvari u pitanju. Svi smo se saglasili da su promjene u oblasti pravosuđa izuzetno nužne i hitne, tako da ova najava dodatno dobija na težini”, kazao je Kaluđerović za “Vijesti”.
On je pitao kako se može očekivati da Vlada postavi pitanje odgovornosti zbog raznih drugih vidova nezakonitosti i neustavnosti, ako ona sama krši zakon.
Poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić kazala je da Vlada već 24 godine u akontinuitetu krši Ustav i da je, u konkretnom slučaju, završila one izmjene zakona koje idu njima u prilog.
“Ono što odgovara opoziciji i ide u prilog borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije pokušavaju da odlože i svaki sekund će koristiti da odlažu, pod različitim izgovorima. Suština priče je da odlaganje zakona o vrhovnom državnom tužiocu i Ustavnom sudu ukazuje da Vlada želi da onemogući brzo rješavanje tog pitanja jer su svjesni činjenice da se VDT i sudije Ustavnog suda ne mogu birati bez podrške opozicije. Zato su, po običaju, krenuli sa tanjeg kraja”, kazala je Jasević.
Ministar pravde Duško Marković krajem jula izrazio je rezervu da će Skupština Crne Gore usvojiti ustavne promjene do 31. jula, što je bio jedan od ključnih uslova za otvaranje poglavlja 23 i 24.
Istovremeno obećavao je da se u njegovom resoru neće ići na odmore i da će se raditi punom parom kako bi što priije zavšili posao ako Skupština usvoji ustavne amandmane.
Vlada je u predlogu Akcionog plana za poglavlje 23 predložila da se Sudski i Tužilački savjet formiraju do kraja marta 2015. godine, što je za oko godinu duže od rokova koje predviđa ustavni zakon usvojen u parlamentu.
Iz Socijaldemokratske partije (SDP) juče nije bilo moguće dobiti komentar na najavu mogućnosti da Ministarstvo pravde u zakonskom roku ne završu svoj posao. Šef SDP-a i parlamenta Ranko Krivokapić kazao je da rokovi u ustavnom zakonu, na koje su tokom rasprave u Skupštini poslanici DPS imali primjedu da su prekratki.
Lakočević: Sve radimo da završimo posao u roku
Lakočević je “Vijestima” kazala da će Ministarstvo nastojati da završi posao u roku. “U ovom momentu stvarno ne mogu da kažem da li će to baš biti spremno do tada. Nismo išli na godišnje odmore, radimo i preko radnog vremena, pokušavamo da sva rješenja usaglasimo, već imamo neke nacrte zakona završene, konsultujemo se sa sudovima, Sudskim savjetom, da vidimo da li su to zadovoljavajuća rješenja, ali ne mogu da vam kažem sa stopostotnom sigurnošću da ćemo stići”, kazala je Lakočević.
“Kada počnete da radite zakon, otvori vama se hiljadu novih dilema i stvari koje na prvi pogled ne vidite. Mi u Ministarstvu nemamo dovoljan broj ljudi, a sve da imate po 10 članova u nekom zakonu, ne možete tako brzo završiti. Svaki član mora pratiti obrazloženje, obrazac o usaglašenosti, ispoštovati sve forme”, dodala je Lakočević. Ona je objasnila da je najproblematičniji Nacrt zakona o državnom tužilaštvu.
“Ranije je postojala funkcija državnog tužioca, koji je imao svoje zamjenike, a sada imamo funkcije rukovodioca tužilaštava i državne tužioce. Znači da više nema zamjenika, a nama je čitav koncept zakona zasnovan na državnom tužiocu i njegovom zamjeniku. Mi sada moramo da to potpuno izmijenimo tako da tu funkciju vrše državni tužioci, a da se ispoštuje hirerarhija između njih.
Mora se uraditi kompletno usaglašavanje sa Ustavom. Tu je i problem sa specijalnim tužilaštvom. To bi trebalo urediti posebnim zakonom, za šta mi sada nemamo vremena”, kazala je Lakočević.
Ona je naglasila da će pokušati da ispoštuju rokove, ali ne na uštrb kvalitetnih rješenja.
Galerija
Bonus video:
