Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, prisustvovao je inauguraciji predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, dok na polaganju zakletve turskog predsjednika ove godine nije bilo predstavnika Bošnjačke stranke (BS).
Fejzić je “Vijestima” kazao da je taj poziv potvrda prijateljstva. Iz kabineta su naveli da poziv zavređuje odziv zbog, kako se navodi, jako dobrih odnosa i nesebične podrške turske vlade i predsjednika Erdogana lično prema Islamskoj zajednici i muslimanima u Crnoj Gori.
Iz stranke Rafeta Husovića “Vijestima” je nezvanično saopšteno da ta stranka nije dobila poziv za prisustvo Erdoganovoj inauguraciji. Bošnjačka stranka sarađuje sa Erdoganovom AK partijom, a njeni funkcioneri ranije su bili na skupovima u Turskoj.
Husović se 2011. sastao sa Erdoganom, a 2014. godine je najavio njegovu posjetu Crnoj Gori tvrdeći da je Erdogan prihvatio poziv tadašnjeg predsjednika Crne Gore, Filipa Vujanovića. Husović je prisustvovao predsjedničkoj inauguraciji Erdogana u avgustu 2014, a iste godine se sa njim susreo i politički direktor stranke Suljo Mustafić. Predstavnika BS nije bilo ni na skupu koji je organizovan povodom Erdoganovog dolaska u Sarajevo u maju ove godine. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ranije je čestitao Erdoganu pobjedu na izborima poručujući da će mu posebno drago biti da se sa predsjednikom Turske susretne u Crnoj Gori.
Erdogan je juče za govornicom parlamenta Turske svečano položio zakletvu i počeo novi mandat predsjednika države, prenijela je turska agencija “Anadolija”. Polaganju zakletve dugogodišnjeg lidera Turske prisustvovali su predsjednik SrbijeAleksandar Vučić, predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov, predsjednik Kosova Hašim Tači, predsjednik Bugarske Rumen Radev, kao i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović. Na svečanosti nije bilo predstavnika crnogorske vlasti.
Erdogan je pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora održanih 24. juna i dobio novi petogodišnji mandat. Iako predsjednik u Turskoj može da dobije samo dva mandata, ovaj će se računati kao Erdoganov prvi pod novim ustavom, koji uvodi predsjednički sistem i daje predsjedniku veća ovlašćenja u odnosu na vladu, tako da bi on na vlasti mogao da ostane do 2028. godine.
Bonus video:
