Povjerenje građana Crne Gore u EU: Ljutnja brzo prođe

Istupi pojedinih predstavnika članica EU, koji su stali na stranu DPS-a i Vujanovića, mogu dovesti do pada podrške članstvu Crne Gore u Uniju, ali će to biti “kratkog daha”
0 komentar(a)
Ažurirano: 02.05.2013. 17:52h

Otvorena ili indirektna podrška koju su pojedini predstavnici članica Evope unije ili Evropskog parlamenta pružili Demokratskoj partiji socijalista (DPS) i njenom predsjedničkom kandidatu Filipu Vujanoviću, odmah nakon objavljivanja preliminarnih rezultata, i grubi ukori opozicije zbog protesta i bojkota parlamenta, može dovesti do pada podrške članstvu Crne Gore članstva u Uniju, ali to bi trebalo da bude samo kratkoročno.

“Šta god da je, uslovno rečeno, presudila međunarodna zajednica, polovina građana je, logično, ljuta, ali to je akutno političko stanje koje će proći za dva, tri mjeseca”, ocjenjuje analitičar Miloš Bešić.

Za njega, nije pitanje da li pada ili raste povjerenje u ovom trenutku. “To povjerenje će biti stabilno jer je EU prirodna destinacija ka kojoj se Crna Gora kreće. Povjerenje u EU sigurno dugoročno neće pasti, a ono što će sigurno da se desi je da će pojedinci iz opozicije morati da pristupe delegitimizaciji svojih pozicija jer sa potpuno lažnim optužbama kreću na važne pojedince u EU, tako da će nakon određenog vremena to ići u obrnutom pravcu”, smatra analitičar Miloš Bešić.

Radunović: Građani neće dvostruke standarde

Međutim, predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, poslanik Demokartskog fronta Slaven Radunović se nada da će zvaničnici iz Brisela u narednom periodu, nakon detaljnijeg sagledavanja činjenica, ozbiljno pozabaviti nepoštovanjem slobodne izborne volje građana Crne Gore i drugim anomalijama u društvu, koje su plod decenijama nesmjenjive autokratske vladavine DPS-a.

Pozivi sa nekih adresa iz Unije da se ne koriste demokratski protesti i bojkot parlamenta, kao legitiman vid političke borbe, smatra Radunović, sigurno će doprinijeti velikom padu popularnosti EU.

“Građani Crne Gore ne žele da se na njima primjenjuju dvostruki standardi. Ako pojedinci iz vladajućeg establišmenta svojom servilnošću prema značajnim faktorima u međunarodnoj zajednici mogu da izbjegnu političke sankcije za aktivnosti koje su u razvijenim zemljama EU predmet ozbiljne krivične odgovornosti, onda nikog ne treba da čudi, već izvjesni, pad podrške EU integracijama”, kaže Radunović.

Bešić: Opozicija je neozbiljna

Nakon što je poslanik EP Jelko Kacin da su “vaninstitucionalno djelovanje i protesti populizam i pokušaj da se Crna Gora Evropi predstavi kao država haosa”, reagovao je Radunovićev kolega Nebojša Medojević koji je pozvao Europol da ispita račune Kacina i šefa slovačke diplomatije Miroslava Lajčaka koji je kazao da protesti ne mogu donijeti ništa pozitivno.

Evroposlanika iz Slovenije je prozvao i tada šef izbornog štaba Miodraga Lekića, Goran Danilović koji je podsjetio Kacina da su protesti u Sloveniji doveli do pada Vlada. Poslanici DF-a packu su dali i izvjestiocu za Crnu Goru Čarlsu Tanoku koji, takođe, često u superlativu govori o crnogorskim vlastima.

Kacin, za koga novinari koji dugo izvještavaju iz EP, kažu da je sklon oštrim izjavama koje povremeno za kratko vrijeme revidira, prekjuče je na zajedničkoj sjednici sa kolegama iz crnogorskog parlamenta upozorio da bi Srbija zbog uspješne borbe protiv korupcije i kriminala, mogla preteći Crnu Goru kada je riječ o otvaranju poglavlja 23 i 24.

Bešić smatra da je poseban problem pogrešno ponašanje pojedinih članova opozicije. “Tvrditi da je Miroslav Lajčak, najugledniji diplomata iz istočne Evrope i verovatno sljedeći generalni sekretar UN, plaćenik Mila Đukanovića je neozbiljno”

On kaže da je činjenica da integracija u EU kod, određenih društvenih grupa, izaziva nezadovoljstvo i da je to normalna stvar.

“U evropskim integracijama morate platiti određenu cijenu i uvijek će postojati određene društvene grupe koje se osjećaju oštećenim, naročito je to slučlaj sa poljoprivredom. Nekad je to po političkoj, a nekad po nekoj drugoj liniji. Ali, druga stvar je da određene evropske zvaničnike, kad god vam njihovo ponašanje ne odgovara, optužite da su korumpirani. To je neozbiljno, osim ako nemate empirijsku evidenciju da je to zaista slučaj”, kaže Bešić.

Lajčak, koji je miljenik medija, prvi put je nakon što ga je Medojević prozvao bio na ozbiljnom udaru slovačkih medija. Prema nekim tumačenjima, optužba koju je Medojević iznio mogla bi dugoročno donijeti korist opozicije jer će se bilo koji evropski zvaničnik zamisliti prije nego što počne bezrezervno da hvali crnogorsku vlast i njene domete. Na drugoj strani, Medojević bi mogao postati politička žrtva teških riječi koje bi mu mogle zatvoriti vrata na pojedinim adresama u Uniji.

Jedna od evropskh institucija koju oko polovine građana Crne Gore može smatrati nepristrasnom u političkoj krizi je Evropska komisija, iako su iz nje savjetovali da bojkot parlamenta nije pravo rješenje.

Evropski komesar za proširenje Štefan File rekao je da se sve primjedbe na regularnost predsjedničkih izbora u Crnoj Gori moraju odmah uzeti u obzir, a izborni rezultat mora biti nedvosmisleno jasan, dok je šef Odjeljenja za Crnu Goru i Hrvatsku u Direktoratu za proširenje EK Dirk Lange kazao da opozicija u svakom demokratskom društvu ima pravo da zatraži da se ponište rezultati izbora i donese zakon prema kojem bi se raspisali novi.

Pritisak zbog afera put do fer uslova za izbore

Koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa Jovana Marović kaže da aktuelna dešavanja u Crnoj Gori mogu negativno da utiču na povjerenje građana u EU, ali isključivo onih koji su u prethodnom periodu glasali za predstavnike opozicije.

“Međutim, uzimajući u obzir da je biračko tijelo gotovo podijeljeno, odnosno na strani vladajuće koalicije, pad povjerenja može biti neznatan, i ne može se odraziti dugoročno na trend podrške. Otuda što ni opozicione partije neće, ili ne bi trebalo, da promijene svoje opredjeljene u odnosu na spoljno-politički prioritet - članstvo u EU”, kaže Marović.

Ona podsjeća na primjer Hrvatske, gdje je podrška građana integraciji zemlje u EU bila najniža u aprilu 2011. godine, nakon izricanja presuda hrvatskim generalima od strane Haškog tribunala, i iznosila je oko 30 odsto.

“Već mjesec dana kasnije ova podrška je bila gotovo dvostruko veća”, dodala je ona. Prevazilaženje prostora za izborne manipulacije, kojima, prema njenim riječima, svjedočimo iz izbora u izbore, trebalo bi da bude predmet intenzivnog dijaloga svih političkih strana u Crnoj Gori u narednom periodu. “Uloga EU u tom procesu je upravo potenciranje razrješavanja 'afera' koje ukazuju na zloupotrebe državnih resursa i druge manipulacije tokom izbornog procesa, što će, u krajnjem, doprinijeti borbi protiv korupcije kao jednom od preduslova za napredovanje u procesu pregovora, ali i stvaranju fer uslova za održavanje izbora”, kazala je Marović.

Galerija

Bonus video: