prvi od 35 koraka

Drobnič: Crna Gora mora nastaviti ustavne reforme

Prema njegovim riječima, tokom ove godine moguće je otvaranje poglavlja 26 o obrazovanju i kulturi
6 komentar(a)
Ažurirano: 09.04.2013. 09:35h

Civilno društvo ima ključnu ulogu u nadzoru pristupnih pregovora i održavanju transparentnosti tog procesa, ocijenio je šef Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici, Mitja Drobnič.

On je na sastanku Zajedničkog konsultativnog odbora civilnog društva Evropske unije (EU) i Crne Gore (ZKO), koji je u Podgorici organizovao Evropski ekonomski i socijalni komitet, podsjetio da je u decembu Crna Gora privremeno zatvorila poglavlje 25.

„Time je načinila prvi od 35 koraka ka EU“, kazao je Drobnič.

Prema njegovim riječima, tokom ove godine moguće je otvaranje poglavlja 26 o obrazovanju i kulturi.

„Međutim, najveći izazovi tek slijede. Crna Gora mora ostvariti finalizaciju ustavne reforme koja je u toku, u cilju jačanja nezavisnosti sudstva, i nastaviti da postiže mjerljive rezultate, posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala“, naveo je Drobnič.

On je kazao da je, kao odgovor na te izazove, EU u oktobru 2011. godine pokrenula novi pristup poglavlju 23 koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i 24 koje se odnosi na oblast pravde, slobode i bezbjednosti.

„Kroz novi pristup želimo da državama pružimo što kvalitetniju podršku u uspostavljanju vladavine prava, ali i vrijeme neophodno za postizanje mjerljivih rezultata i stvaranje potrebnog zakonodavstva i institucija prije završetka pregovora“, pojasnio je Drobnič.

On je naglasio da akcioni planovi, koji predstavljaju priotritete Crne Gore u domenu reformi, treba da se razvijaju kroz transparentan proces konsultacija sa svim relevantnim stranama, posebno sa civilnim društvom.

„Na taj način će osigurati najveća moguća podrška njihovoj implementaciji“, poručio je Drobnič.

On je kazao da akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 moraju biti realistični i ciljati oblasti kao što su nezavisnost i nepristrasnost sudstva, promocija i zaštita prava ranjivih i marginalizovanih grupa, sankcionisanje svih oblika diskriminacije i sprovođenje efikasne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala kroz adekvatne istrage i krajnje presude.

„Rezultati koji proizilaze iz takvih akcionih planova odrediće brzinu crnogorskog napretka kada su u pitanju ova dva poglavlja“, poručio je Drobnič.

U tom pogledu, kako je naveo, civilni sektor, a posebno specijalizovane nevladine organizacije i mediji kroz istraživačko novinarstvo, imaju naročito značajnu ulogu.

Drobnič je kazao da je civilni sektor taj koji, zajedno sa organima za sprovođenje zakona, doprinosi uspostavljanju vladavine prava u državi.

Prema njegovim riječima, mediji mogu i treba da koriste sve resurse i mehanizme za informisanje javnosti, kao i svoje istraživačke kapacitete, da ukažu na potencijalne slučajeve korupcije i organizovanog kriminala, čime će podržati i pomoći vlasti u odlučujućoj borbi protiv tih pojava.

„Naravno, radeći ovaj značajan posao, mediji treba da vode računa i o novinskoj etici i profesionalnim standardima“, naglasio je Drobnič.

Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović kazao je da ljudska prava zauzimaju značajno mjesto u procesu evropskih integracija, naročito kada su u pitanju poglavlja 23 i 24.

„U tom smislu je veoma važno raditi na primjeni zakonskih rješenja i strateških dokumenata, jer je uspostavljen stabilan okvir kada je u pitanju ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, ali je sada na državi obaveza da pokaže spremnost i odlučnost da ono što je zapisano u zakonima i primijeni u praksi“, naveo je Numanović.

On je rekao da će Ministarstvo u ovoj godini nastaviti sa uobličavanjem pravnog okvira, jačanjem institucionalnih kapaciteta i sprovođenjem zacrtanih politika u život.

„Nastavićemo i akciju u cilju podizanja svijesti građana i sprovoditi kontinuiranu edukaciju službenika o antidiskriminacionom zakonodavstvu“, kazao je Numanović.

On je naglasio da je međunacionalni i međuvjerski sklad univerzalna vrijednost u Crnoj Gori.

„Želimo i dalje da gradimo državu građanskog koncepta, gdje će svi njeni građani uživati sva Ustavom i zakonima garantovana prava, bez obzira na bilo koju posebnost ili lično svojstvo“, poručio je Numanović.

On je podsjetio da Ustav garantuje pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovjesti.

„Vjerske zajednice su odvojene od države, ali im ona garantuje ravnopravnost i slobodu u vršenju obreda i vjerskih poslova“, precizirao je Numanović.

On je rekao da je za ovu godinu planirano donošenje izmjena Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica.

„Donošenje ovog zakona urediće pitanja od značaja za vjerske zajednice, u skladu sa novim društvenim i političkim prilikama, i to je naredni korak koji će ovo Ministarstvo i Vlada ispuniti tokom ove godine“, kazao je Numanović.

Galerija