Crna Gora u svim bilateralnim komunikacijama naglašava posvećenost unapređenju ljudskih prava, a kao nova članica Savjeta za ljudska prava UN u multilateralnim okvirima doprinosimo ispunjavanju tih ciljeva. To je odgovor Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) na pitanje „Vijesti“ koliko je politički pametno jačati ekonomsku i političku saradnju sa Azerbejdžanom, čiju vlast i predsjednika Ilhama Alijeva organizacije koje bave stanjem ljudskih prava optužuju za njihovo kršenje.
Isto pitanje, na koje je izostao odgovor, „Vijesti“ su uputile i predsjednicima Vlade i države Milu Đukanoviću i Filipu Vujanoviću, nakon što novinarima koji su juče pratili njihove susrete sa Alijevim nije bilo dozvoljeno da postavljaju pitanja.
„Imperativ savremene diplomatije je da dobri politički odnosi budu ojačani saradnjom u oblasti ekonomije i investiticija. U slučaju odnosa Crne Gore i Azerbejdžana, ali i drugih‚ prije svega, SAD, EU, zemalja u regionu, u posljednje dvije decenije idu uzlaznom putanjom i rezultiraju saradnjom u oblastima od najvećeg zajedničkog interesa“, dodaje se odgovoru resora Igora Lukšića.
"One&Only"
Iz MVPEI podsjećaju da je Alijev imao susrete sa zvaničnicima zemalja regiona, među kojima su hrvatski predsjednik Ivo Josipović, i slovenački premijer Janez Janša. Iz Lukšićevog kabineta ukazali su i na to da je komesar za proširenje EU Štefan File, istakao značaj saradnje Azerbejdžana i EU u oblasti energetike, što je jedna od potencijalnih oblasti za saradnju sa Crnom Gorom:„Najbolja potvrda tome su veliki broj sporazuma koji su potpisani ili se o njima pregovara između EU, njenih članica, NATO-a, njegovih članica i svih zemalja regiona sa jedne i Azerbejdžana sa druge strane“.
Alijev je juče prisustvovao prezentaciji prvog „One&Only“ odmarališta koje će biti izgrađeno u Kumboru, nakon što je Kerzner internešnal Holdings sklopio ugovor sa azerbejdžanskom kompanijom SOCAR o izgradnji rizorta na mjestu nekadašnje kasarne.
Đukanović je nakon susreta sa Alijevim ocijenio da postoji prostor za intenziviranje komunikacije privrednika dviju zemalja u oblasti energetike, turizma, saobraćaja...Nakon susreta sa premijerom u vili Gorica, Alijev je na Cetinju razgovarao i sa Vujanovićem, ocjenjujući da je Crna Gora postigla mnogo od kada je stekla nezavisnost:„Čak u vrijeme ekonomske krize vaša privreda je stabilna, a u međunarodnim krugovima ste jako popularni. Jedan od najvećih uspjeha vaše politike su brze evropske integracije“.
On je rekao da je zadovoljan što su investicije iz njegove zemlje već počele da se realizuju u Crnoj Gori, navodeći da je „ovo veliki, ali samo prvi korak u ostvarivanju zajedničkog cilja“.
Sa Alijevim je juče razgovarao i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.
Od 2010. bez opozicije
Ilham Alijev je došao na vlast 2003, naslijedivši oca Hajdara koji je vladao prethodnu deceniju. Kritičari ga optužuju da predvodi autoritarni režim koji guši opozicione glasove i slobodu govora.
Smješten između Rusija, Irana i Turske, Azerbejdžan snabdijeva energijom Evropu i predstavlja tranzitnu rutu za američke vojnike u Avganistanu. Grupe za ljudska prava smatraju da je zbog te uloge Azerbejžan pošteđen ozbijnih kritika Zapada.
U zemlji je od početka godine održan niz protesta protiv korupcije u vladi. Alijev, koji se uvijek predstavljao kao garant stabilnosti u Azerbejdžanu, sada je postao faktor sve veće nestabilnosti.Dok je Ilhamovljev otac davao određeni prostor opoziciji u parlamentu, situacija je sada potpuno drugačija - od 2010, u Skupštini nema nijednog opozicionara.
Među organizacijama koje ga optužuju za kršenje ljudskih prava je Amnesti internešnal. „Vašington post“ i Radio Slobodna Evropa su početkom 2012. objavili seriju izvještaja o umiješanosti u korupciju članova uže Alijeve porodice. Navedeno je da njegova djeca posjeduju imovinu od više stotina miliona dolara, što u svijetu, što u Azerbejdžanu preko kompanija registrovanih širom svijeta.
Alijev je na te optužbe reagovao ne samo represijom nad novinarima, već je uveo zakon koji zabranjuje javni pristup informacijama o vlasništvu nad kompanijama. Mreža mladih PzP ocijenila je juče da činjenica da je posjeta Alijeva prošla bez protesta NVO, pokazuje koliko je Crna Gora daleko od Evrope, za razliku od Hrvatske u kojoj su neke NVO protestovale na ulici zbog saranje sa predsjednikom Azerbejžana.
Bonus video:
