Iako predstavlja obilježavanje ženske borbe za ravnopravnost, emancipaciju i mir, međunarodni Dan žena još uvijek podsjeća na neravnopravnost polova, ocijenila je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak.
Ona je, na zasijedanju Ženskog parlamenta, kazala da je važno što zakonodavni okvir počiva na jednakosti i garantuje jednake šanse za oba pola, ali i istakla da se problem pojavljuje u primjeni zakona. Zato je, kako smatra, neophodno obuku zaposlenih o rodnoj ravnopravnosti u državnim institucijama usmjeriti posebno na prevazilaženje rodnih stereotipa.
“U Odboru nam je važno da pokažemo da žene potpuno ravnopravno mogu sjedjeti u Skupštni, voditi politiku, postavljati pitanja i promišljati o budućnosti crnogorskog društva”, rekla je Drobnjak.
Potpredsjednik Vlade, Duško Marković smatra da zastupljenost žena u Parlamentu od 17.2 odsto, nije dovoljno da bi se ispunio međunarodni standard.
Njega je NatašaVuković iz Socijalističke narodne partije pitala da prokomentariše nivo rodne ravnopravnosti ostvaren na izbornoj listi Evropske Crne Gore, na kojoj, kako je istakla, među prvih deset mjesta nije bilo žena, dok je od posljednjih 11 poslanika na listi bilo deset žena.
TV Vijesti, Ana Popivoda
Marković je istakao da je, zahvaljujući utvrđenim kvotama za manje zastupljeni pol u Zakonu o izboru odbornika i poslanika, u Crnoj Gori zastupljenost žena na izbornim listama na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima prvi put iznosila 30 odsto a što je uvećanje od 50 odsto u odnosu na prethodni saziv.
“Važno je naglasiti da je ovaj procenat žena najveći u crnogorskoj istoriji dok je najpribližniji bio u mandatu 1963.-1965. kada je procenat žena u parlamentu iznosio 15.7 odsto”, kazao je on.
Ipak, Marković je priznao da nijesu posvetili dovoljno pažnje pitanju redosljeda kandidata na listi Evropske Crne Gore i istakao da je svjestan činjenice da se o tome mora voditi više računa. On je poručio da su za svaku pohvalu liste SNP-a i Pozitivne Crne Gore koje su, kako je kazao, o tom pitanju vodile računa, jer su žene na svakom trećem mjestu na njihovim listama.
“Ovo je, slobodno mogu reći, jedna od oblasti u kojoj partija kojoj pripadam treba da slijedi praksu svojih političkih neistomišljenika”, kazao je Marković. On je istakao da pitanje rodne ravnopravnosti nije samo problem u našoj zemlji, pozivajući se na primjer Sabora u Hrvatskoj, gdje je učešće žena 24 odsto.
Komentarišući činjenicu da je u 1963. godine u Parlamentu bilo 15 odsto poslanica, poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić kazao je da je “ovakvim tumačenjem zakona”, za 50 godina napravljen napredak od “cijelih” dva odsto ili četiri promila.
“Ovakvim tempom, kakav imamo od 1963. godine do danas trebaće nam 325 godina da stignemo onu normu kakvu je zakon propisao danas”, zaključio je Bojanić. Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović naveo je da je u crnogorskoj Skupštioni oko 17 odsto poslanica, dok su u Vladi tri ministra ženskog pola, a žene čine i oko 40 odsto pomoćnica ministara.
I on je ocijenio da preporuke nijesu u potpunosti sprovedene i da se moraju učiniti dodatni napori. Numanović je, odgovarajući na pitanje Fane Delije iz Centra za romske inicijative, kazao da je evidentan težak položaj Romkinja i Egipćanki, poručujući da je njihovo uključivanje u obrazovni sistem uslov za ekonomsko osnaživanje.
Kako je kazao, ostvaren je vidan napredak, budući da se sada školuje više pripadnika RAE populacije nego prije deset godina, navodeći da su za predstojeći četvorogdišnji period planirane aktivnosti za poboljšanje položaja te populacije.
Hrvatska građanska inicijativa jedina je partija u crnogorskom Parlamentu u kojoj je učešće žena 100 odsto.
„Ženski parlament“, čije zasijedanje je organizovao skupštinski Odbor za rodnu ravnopravnost, održava se sa ciljem promocije ženskih ljudskih prava u Crnoj Gori.
Galerija
Bonus video:
