Venecijanska komisija je “spremna da razmotri” pitanje da li aktuelni predsjednik Crne Gore Filip Vujanović ima pravo na još jedan mandat, ako to od nje zatraže crnogorske vlasti, kazao je za Vijesti” predsjednik Venecijanske komisije Đani Bukikio.
On je rekao da nije u poziciji da odgovori na pitanje da li Vujanović ima pravo na treći mandata zato što VK nije razmatrala to pitanje jer to od nje nije zvanično traženo.
Bukikio je rekao da se to tiče pitanja da li se period od 2003. do 2008. godine, tokom kojeg je Vujanović bio predsjednik i prije i nakon nezavisnosti, računa kao prvi mandat, u vezi sa ograničenjem na dva mandata iz člana 97 Ustava.
“VK je nekoliko puta naglasila da je cilj ustavnih ograničenja na sukcesivne predsjedničke mandate da ograniče rizik od negativnih posljedica po demokratiju, koji proističe iz činjenice da ista osoba ima mogućnost da bude na mjestu predsjednika pretjerano dugo. VK je zato, u principu, podržavala takva ustavna ograničenja”, rekao je Bukikio.
Naveo je da odgovor na pitanje da li se Vujanoviću računa mandat od 2003. do 2008. zavisi od niza faktora:
“A naročito da li relevantna ustavna pravila obezbjeđuju pravni kontinuitet između perioda prije nezavisnosti, između nezavisnosti i stupanja na snagu Ustava i perioda nakon njegovog stupanja na snagu. Član 2 Ustavnog zakona za primjenu Ustava Crne Gore moraće da se tumači u ovom smislu. On predviđa da 'organi vlasti u Crnoj Gori i drugi državni organi, organizacije i službe i organi lokalne samouprave nastavljaju sa radom do isteka vremena na koje su birani, u okviru prava i dužnosti utvrđenih Ustavom, ako ovim zakonom nije drukčije određeno'”, kazao je Bukikio.
Kako bi izvukli konačan zaključak, zaključio je on, bilo bi neophodno proučiti travaux préparatoires Ustava i Ustavnog zakona, dokumente usvojene kada je Crna Gora postala nezavisna, kao i prethodni Ustav.
Travaux préparatoires se odnosi na “istoriju pregovora” ili “istoriju izrade” dokumenata, izvještaja, zvaničnih zapisnike sa sjednica, nacrte, i drugi materijal koji se odnosi na pregovore za sklapanje međunarodnih sporazuma i donošenje zakona. Na osnovu tih dokumenata se mogu tumačiti namjere donosioca, a potiče iz Bečke konvencije o zakonu o međunarodnim sporazumima, članovi 31 i 32.
Član 97 Ustav Crne Gore kaže da “isto lice može biti predsjednik Crne Gore najviše dva puta”, dok se u članu 86 Ustava iz 1992. navodi da “isto lice može biti izabrano za predsjednika Republike najviše dva puta”.
Šef parlamenta i lider SDP-a Ranko Krivokapić i pravnici koji javno zastupaju stav da Vujanović nema pravo na treći mandat pozivaju se na član 2 Ustavnog zakona.
Bonus video:
