SITUACIJA SE NEĆE MNOGO PROMIJENITI

"Snaga više nije u argumentima": Sporni zakoni će prolaziti uprkos prekidu bojkota

“Svakako da možemo očekivati usporavanje tempa donošenja zakona, ali nije izvjesno da će poslanici opozicije uspjeti da utiču i na unapređenje podnesenih dokumenata”, smatra Ćetkovićeva
101 pregleda 3 komentar(a)
Skupština Crne Gore, Foto: Luka Zeković
Skupština Crne Gore, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 31.01.2019. 10:10h

Desetine spornih zakona prošlo je Skupštinu i crnogorsku javnost u vrijeme bojkota, a predstavnici nevladinog sektora strahuju da se neće mnogo promijeniti ni po povratku poslanika većeg dijela opozicije jer “snaga više nije u argumentima”.

“Svakako da možemo očekivati usporavanje tempa donošenja zakona, ali nije izvjesno da će poslanici opozicije uspjeti da utiču i na unapređenje podnesenih dokumenata jer je urušeno elementarno povjerenje i snaga više nije u argumentima,” ocijenila je Željka Ćetković ispred Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Skupštinska sala bila je poluprazna više od godinu jer je 39 poslanika opozicije poslije spornih parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine odlučio da ne učestvuje u njenom radu.

Krajem prošle godine odlučili su da se vrate Demokratski front i nezavisni poslanici, a njima su se juče pridružili poslanici Socijaldemokratske partije a uskoro će isto učiniti i predsjednik Demosa Miodrag Lekić.

Ističući da je vladajuća koalicija iskoristila bojkot da uz što manje buke usvoji na desetike ključnih zakona, direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac ocijenio je da bi prisustvo opozicije u tom periodu možda povećalo kvalitet rasprave ali da bi u konačnom rezultat bio isti.

Sagovornici “Vijesti” iz CGO i MANS-a su među posebno spornim odlukama u tom periodu istakli one koje se odnose na zakone o planiranju prostora i izgradnji objekata, o slobodnom pristupu informacijama, akcizama, ali i anekse ugovora između EPCG i italijanske kompanije A2A.

Milovac ističe da je Zakonom o planiranju prostora dodatno centralizovano planiranje i otvoren ogroman prostor za nastanak korupcionaške prakse a Zakonom o javnim nabavkama povećan broj izuzeća iz sistema javnih nabavki i ukupno smanjena transparetnost kompletnog procesa.

Kao primjere dodaje da je u tom periodu donijet Zakon o slobodnom pristupu informacjama kojim je omogućeno obveznicima zakona da informacije lakše kriju od javnosti i proglašavaju ih tajnom a Zakon o Centralnoj banci kojim se ta institutcija izuzima iz kontrole Državne revizorske institucije. Dodaje da je i nekoliko puta mijenjan i Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti kojim je jedna cijela populaciju u društvu oštećena.

“Kada se pogleda ovaj spisak zakona, nije teško utvrditi da se radi o zakonima koji i te kako utiču na kvalitet života građana i o kojima je bilo potrebno sprovesti najširu moguću javnu raspravu. Nažalost, većina ovih zakona nije doživjela ni elementarnu raspravu u parlamentu, već je izglasana pukim dizanjem ruke već uigrane glasačke mašinerije DPS-a i njihovih političkih satelita,” kazao je Milovac.

Komentarišući kvalitet same rasprave o zakonima, Milovac je poručio da bilo da je bojkot na snazi ili ne, generalni utisak je da bi ona mogla da bude bolja i fokusiranija, više zasnovana na argumentima a manje na ispraznoj dnevnoj politici.

Ćetkovićeva dodaje da je važno je da se otvori i kvalitetnija rasprava o procesu evropskih integracija, ocjenjujući da je Skupština sebe dobrovoljno a neopravdano marginalizovala, upozoravajući da proces ulazi u kritičnu fazu koja zahtijeva veće uključenje svih strana.

“Međutim, pored povratka opozicije u Skupštinu, biće potrebno jako puno i na različitim poljima uraditi kako bi se oporavio politički diskurs i doprinijelo jačanju političke kulture u Crnoj Gori,” kazala je ona.

Ćetkovićeva: Mediji su se mogli samo dosađivati prilikom tih zasjedanja

Direktor Istraživačkog centra u MANS-u Dejan Milovac kazao je da je razumljivo da su rasprave manje „zanimljive“ medijima kada nema opozicione strane, ali da to nije mogao biti izgovor da se ne prate dešavanja u Skupštini.

“Naprotiv, imali smo do sada situaciju da su upravo mediji i NVO sektor u velikom broju slučajeva bili jedini koji nisu ćutali o pojedinim zakonskim rješenjima”, kazao je Milovac.

Ćetković (CGO) dodaje da ne može biti ničeg zanimljivog u činjenici da Vlada daje predloge koje po automatizmu, uz protokolarna izlaganja, glasa ista vladajuća većina.

“Za mnoge poslanike ne znamo ni kakva im je boja glasa jer su bili u Skupštini samo radi kvoruma i potrebnog glasanja. Mediji su se mogli samo odmarati i dosađivati prilikom tih zasjedanja”, kazala je ona.