Crnogorski izborni sistem ide u prilog političkoj neodgovornosti, kao i nedostatku lične odgovornosti izabranih predstavnika, smatraju u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).Komentarišući informaciju da je tužilaštvo pokrenulo istragu o dešavanjima u Nikšiću, kao i da je Pozitivna Crne Gora podnijela krivičnu prijavu protiv svog bivšeg odbornika, izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica rekao je da se nada da će institucije savjesno obaviti svoj posao.“I da će zainteresovane strane istrajati u namjeri da se situacija raščisti, i da se ove ozbiljne sumnje i optužbe dokažu ili ospore”, kazao je Koprivica agenciji MINA.Prema njegovim riječima, to nije prvi put u Crnoj Gori da izabrani predstavnici napuste političke partije sa čijih su lista izabrani, a sigurno nije ni posljednji. Koprivica je podsjetio da promjena partije nije nepoznata praksa, i da je ona bila izuzetno izražena u različitim državama u određenim periodima – Italiji, Rusiji, Češkoj, Španiji, kao i u Srbiji i Hrvatskoj.„Problem je što se o toj pojavi u Crnoj Gori govori samo onda kad se desi neki konkretan problem, kao što je situacija u Nikšiću, ili ranije u Andrijevici i Podgorici“, ocijenio je Koprivica. On je kazao da donosioci odluka, prvenstveno političke partije, ne čine ništa da se dođe do nekih sistemskih unaprjeđenja, koja bi povoljno uticala na stabilnost parlamenata i vjernost volji birača.„Crnogorski izborni sistem ide u prilog političkoj neodgovornosti, i nedostatku lične odgovornosti izabranih predstavnika“, tvrdi Koprivica. On je pojasnio da se crnogorski birač opredjeljuje za listu čiji je redoslijed i sastav utvrdilo stranačko rukovodstvo, ne zna ko će od tih ljudi na kraju biti u parlamentu, i zapravo glasa ili za partiju ili za najistaknutije partijske prvake. „Niko od parlamentaraca ne može pouzdano da zna koliko je glasova osvojio na izborima, pa stoga i oni vjeruju da je glasove osvojila stranka“, kazao je Koprivica.
Nema magičnog rješenjaSa druge strane, kako je naveo, Crna Gora je uvažila ono što je demokratski standard, a to je da mandat pripada izabranom predstavniku.„To znači da je poslanik, odnosno odbornik, slobodan da glasa i opredjeljuje se po sopstvenom uvjerenju. U praksi, nijesmo se nagledali takvih primjera, izabrani predstavnici su najčešće vjerno podizali ruku za partijske predloge“, precizirao je Koprivica. Zbog toga se, kako je naveo, razlika u mišljenju najčešće završavala istupanjem iz partije uz zadržavanje mandata, često uz prelazak u drugu partiju ili formiranje nove.Na pitanje kako riješiti taj problem, Koprivica je kazao da „nema magičnog rješenja. „U društvu u kom je neodgovornost matrica ponašanja, i gdje su sve sfere ranjive i podložne koruptivnom ponašanju, ne možemo očekivati ni da su političari bolji“, kazao je on.Koprivica smatra da postoje načini da se, promjenom određenih elemenata izbornog sistema, ojača odgovornost poslanika, odnosno odbornika pred onima koji su ih birali. Prema njegovim riječima, jedan od mogućih modela, u sistemu proporcionalne reprezentacije, je uvođenja sistema otvorenih izbornih lista, gdje bi birač davao glas kandidatu u okviru liste, a ne samo listi.
„Na taj način bi birači uticali na redosljed kandidata na izbornim listama, i tačno bi se znalo koliko je neki predstavnik dobio glasova, pa bi on mogao tvrditi da predstavlja građane koji su ga izabrali, a ne partiju koja ga je na tu listu stavila“, pojasnio je Koprivica.On smatra da dopuštanje biračima da odaberu kandidate unutar partijskih lista, ne samo da poboljšava povjerenje birača u sistem i odgovornost onih koji su izabrani, nego i povećava unutarpartijsku demokratiju. Postoje, kako je naveo, i drugi pristupi, koji bi zahtjevali radikalnu reformu izbornog sistema, i o svim mogućnostima bi trebalo razgovarati.„Nažalost, političke partije do sada nijesu bile raspoložene za razgovor o reformi izbornog sistema u ovom pravcu. Na izbornom zakonodavstvu se radilo četiri godine, a da se ova tema nije ni otvorila, makar ne u javnosti“, kazao je Koprivica.On tvrdi da nevladinim organizacijama, koje predlažu reformu, nije dozvoljeno ni da prisustvuju, ni da učestvuju u radnoj grupi koja je pripremala zakon, pa je malo vjerovatno da će se u nekom skorijem periodu skupiti potrebna skupštinska većina za izbornu reformu. „Istovremeno, djeluju veoma neprincipijelno lamenti partija nad lošim izbornim sistemom, samo onda kada oni lično osjete negativne posljedice tog sistema“, zaključio je Koprivica.
Bonus video:
