Ovo je Balkan

Manjinske partije idu gdje je vlast

Analitičari ocjenjuju da je u državama na balkanskom nivou demokratije teško očekivati da manjine budu pokretači reformi
103 pregleda 84 komentar(a)
Ažurirano: 28.10.2012. 10:52h

Za nekoliko dana biće poznato koliko su lideri manjinskih partija u Crnoj Gori dobri pregovarači i šta će dobiti time što će koaliciji DPS-SDP-LP pomoći da formira vlast.

Nešto kasnije će onima koji su glasali manjinske partije biti jasno da li su političari kojima su darovali povjerenje na izborima pregovarali samo u korist svog boljeg materijalnog ili društvenog položaja.

Ako je suditi prema onome što su čelnici manjina koje su do sada bile u crnogorskoj vlasti (DUA, BS, HGI) uspjeli da postignu u korist svojih sunarodnika sa ministarskih i poslaničkih funkcija, situacija nije optimistična – nakon što sjednu u klupe ili kabinete, njihova predizborna obećanja postaju povremena obraćanja populaciji koju zastupaju..

U svakom sluačlju, izglednim ulaskom u koaliciju sa DPS i SDP je jasno da manjinski narodi u Crnoj Gori nijesu spremni, niti im izgleda na pamet ne pada, da preuzmu odgovornost i budu ključni faktor koji bi dvodecenijsku vlast otjerao u opoziciju.

Sagovornici "Vijesti" objašnjavaju da su ovakve stvari već viđene širom regiona i ocjenjuju da je u državama sa stepenom demokratije na kojem je većina država regiona, iluzorno očekivati da će manjinski narodi da se bore za svoja prava kroz opozicione struje.

Nekad prave dobru političku odluku, nekad ne

Politički analitičar Milan Nikolić navodi da su manjinske partije i u Srbiji povremeno prestavljali taj jezičak na vagi, zbog čega su bile u poziciji da mnogo toga postignu.

"Koliko manjine mogu da djeluju na opštem planu u smislu reformi zavisi prije svega od toga kako se njihovi lideri snalaze u svakodnevnoj politici, kome se oni pridružuju i za šta se zalažu u parlamentu i van parlamenta"

Prema njegovim riječima, u vlasti su parlament, Vlada ili različiti resori, pored Mađara i Bošnjaci.

Osim Saveza vojvođanskih Mađara, i Bošnjačke demokratske zajednice, u Narodnu skupštinu Srbije nakon izbora 9. maja su još i Stranka demokratske akcije Sandžaka, Koalicija Albanaca preševske doline i Nijedan od ponuđenih odgovora, koji je registrovan kao vlaška stranka.

U radu Vlade učestvuju predstavnici Sandžačke demokratske stranke i stranke demokratske akcije Sandžaka Rasim Ljajić i Selejman Ugljanin.

Ljajić je potpredsjednik Vlade i ministar spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacije, a Ugljanin ministar bez portfelja.

Nikolić ističe da je kvalitetno rješavanje svih problema sa kojima se suočavaju manjine samo po sebi reformski proces, za šta su direktno odgovorni lideri zajednica.

"Koliko manjine mogu da djeluju na opštem planu u smislu reformi zavisi prije svega od toga kako se njihovi lideri snalaze u svakodnevnoj politici, kome se oni pridružuju i za šta se zalažu u parlamentu i van parlamenta. Ako ne vode računa samo o svojim interesima, onda mogu da igraju mnogo značajniju ulogu. Ako im je važno samo da postignu svoje zahtjeve, onda sarađuju ponekad i sa crnim đavolom. Sarađuju sa onima sa kojima ne bi trebalo, potcjenjuju one koje možda ne bi trebalo, koji su više njihovi prirodni saveznici. Tu se stvari razlikuju od slučaja do slučaja – nekad prave dobru političku odluku, nekad ne", smatra Nikolić.

U Hrvatskoj manjine nijesu zadovoljne onim što sada imaju

Pored italijanske i srpske manjine, u Hrvatskom saboru su i zastupnici češke i slovačke pupulacije, mađarske, austrijske i njemačke, kao i jedan predstavnik banske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske

Novinar Luka Brailo napominje da i pored toga “opšte informacije dovode do zaključka da manjine nijesu zadovoljne onim što sada imaju”.

"To što je dogovoreno koalicionim sporazmima i ovjereno potpisima očigledno nije ispunjavano, ali je situacija bitno bolja nego što je bila u godinama nakon rata. Ne želim reći da je sve idealno što se tiče tog ogromnog paketa pitanja – poput ostvarivanja prava na imovinu uništenu tokom rata. Ipak, s drge strane, teško je očekivati da će manjine ići za opozicijom jer iz te situacije vrlo teško da će nešto promijeniti", zaključuje Brailo.

Pored italijanske i srpske manjine, u Hrvatskom saboru su još i zastupnici češke i slovačke pupulacije, te mađarske, austrijske i njemačke, kao i jedan predstavnik banske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske.

Neće se žrtvovati za ostatak društva

Brailo napominje da manjine u svim zemljama regona idu sa vladajućom većinom jer je to jedini način da riješe gomilu svojih specifičnih problema.

"Mislim da nije mudro očekivati da će manjine ići i žrtvovati svoju poziciju djelujući kroz opoziciju. Isto tako se ne smije manjinama stavljati teret proces društvenih reformi. Društvene reforme mora voditi vladajuća većina, a manjine treba da daju podršku. Kamo sreće kad bi zemlje regiona bile toliko demokratski osviješćene pa da manjine zagovaraju promjene, ali to nije za očekivati", smatra Brailo.

Baš i ne mogu tražiti što im padne na pamet

Pregovaračka pozicija manjinskih partija nije toliko dobra da mogu zahtijevati šta im padne na pamet, i da mogu naplatiti ranije dugove, smatra član Savjeta Demokratskog fronta Srđa Pavlović.

On je kazao da je uvjeren da treba napraviti razliku između lidera manjinskih partija i građana koje oni predstavljaju. Pavlović je naveo da se nada da članstva manjinskih partija neće "i ovog puta nasjesti na sladunjavu priču svojih političkih vođa, pošto su se, u prošlosti, njihovi interesi rijetko podudarali".

Boris Marić iz CGO smatra da bi funkciju potpredsjednika parlamenta trebalo garantovati predstavnicima manjinskih partija kao još jedan vid afirmativne akcije.

"Zbog ukupnog kvaliteta Vlade trebalo bi u svim koalicionim dogovorima voditi računa o kvalifikacijama predloženih ličnosti, a ne ići principom zagarantovanih resora, jer je činjenica da smo do sada sa takvim pristupom imali probleme koji su proizvodili štetne posljedice po javni interes", rekao je Marić agenciji Mina.

Galerija

Preporučujemo za Vas