Funkciju potpredsjednika parlamenta trebalo bi garantovati predstavnicima manjinskih partija kao još jedan vid afirmativne akcije, kazao je Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje.
On je, komentarišući najavljene pregovore manjinskih partija sa koalicijom Evropska Crna Gora, rekao da podjela ministarskih mjesta u Vladi treba da zavise od kvalifikacija kandidata za te funkcije.
“Zbog ukupnog kvaliteta Vlade trebalo bi u svim koalicionim dogovorima voditi računa o kvalifikacijama predloženih ličnosti, a ne ići principom zagarantovanih resora, jer je činjenica da smo do sada sa takvim pristupom imali probleme koji su proizvodili štetne posljedice po javni interes”, rekao je Marić agenciji MINA.
On smatra da je Izborni zakon proizveo autentičnu zastupljenost manjinama i pored činjenice da se broj mandata tih partija smanjio sa devet na šest.
On smatra da nema ništa sporno u činjenici da se rasuti glasovi sa bilo koje liste, pa i manjinske, raspodjeljuju po Dontovom količniku najjačim listama
“Institut afirmativne akcije funkcioniše iako se pojavljuju određene matematičke anomalije zbog ustavnog ograničenja mandata na 81. To se moglo izbalansirati i to je jedan od razloga zbog čega treba nastaviti rad na unaprijeđenju izbornog zakonodavstva”, pojasnio je Marić.
On je ocijenio da će Izborni zakon, ako ostanu trenutna riješenja, proizvesti određeni stepen političke nestabilnosti, navodeći da bi o tome na vrijeme trebalo razmišljati.
“Naravno, stručna analiza tog akta i posljedica koje je izazvao na proteklim izborima pokazala bi precizno što treba unaprijediti”, kazao je Marić.
On smatra da nema ništa sporno u činjenici da se rasuti glasovi sa bilo koje liste, pa i manjinske, raspodjeljuju po Dontovom količniku najjačim listama.
“To je jedan od mehanizama da izbori za rezultat imaju stabilniji politički sistem, što i jeste osnovna intencija izbornih sistema”, precizirao je Marić.
Autentična zastupljenost se ne mjeri brojem mandata
Predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić smatra da se autentična zastupljenost ne mjeri brojem dobijenih mandata, već prohodnošću manjina prema Skupštini.
“Imajući to u vidu, mislim da je nebitno da li nacionalne partije imaju manje ili više poslanika po ovom zakonu. Bitno je da su one bile saglasne kada je Zakon donošen. Čak su najveći promoteri kada je donošen Zakon bili oni koji ga sada najviše kritikuju”, rekao je Raonić agenciji MINA.
On je naveo da je propuštena mogućnost da Romi u parlamentu imaju svog predstavnika, dok razlog, tvrdi on, za najveće zadovoljstvo imaju u hrvatskom narodu, “koji sa 1.400 glasova ima poslanika u Skupštini”.
Raonić je ocijenio da Izborni zakon nije sasvim dobar, navodeći da nije svako autentični predstavnik manjina samo ako osnuje nacionalnu stranku.
“Ukoliko neko želi da bude smatran autentičnim predstavnikom manjinskog naroda, onda mora da zasluži glasove u svim mjestima u kojima živi taj narod. Analiza rezultata glasanja pokazala je da oni koji sada kritikuju ovo rješenje, u brojnim mjestima gdje žive njihovi sunarodnici nijesu dobili nijedan glas”, smatra on.
Zakonsko rješenje, dodaje Raonić, nosi i opasnost defanziva građanske svijesti, koja je dvije decenije na konstatnim izazovima.
Prema njegovim riječima, manjinski narodi su ogromnu podršku davali građanskim partijama, u kojima su imali veoma dobrih predstavnika.
“Sadašnje iskustvo treba da pokaže manjinskim narodima koji model im je prihvatljivi. Ta odluka treba da bude donešena hladne glave i bez uticaja sa strane, promišljajući sve aspekte življenja i organizovanja države”, kazao je Raonić.
Prema njegovim riječima, realno je očekivati da manjinske partije, ukoliko budu dio parlamentarne većine, dobiju ministarsko i mjesto potpredsjednika parlamenta.
“Nadam se da to neće biti samo mjesta koja se tiču samo manjinskih prava, več ona koja imaju suštinsku snagu i uticaj. Ne vidim ni jedan razlog zašto neko iz manjinskih naroda ne bi mogao biti i predsjednik Vlade ili Skupštine”, rekao je Raonić.
On je dodao da u Ustavu nije napisano ko su manjine u Crnoj Gori, i da treba razmisliti o izmjenama tih propisa.
“Ne možemo u isto vrijeme govoriti da smo građanska država, a onda se u praksi ponašati da je Crna Gora, država pravoslavne većine, dok su svi ostali manjine. De facto i de jure stanja se moraju usaglasiti”, zaključio je Raonić.
Galerija
Bonus video:
