KONFLIKT INTERESA

Kako bi politički akteri udarili na sebe i kolege

Od uvođenja sankcionih odredbi nijedan funkcioner nije kažnjen, kako je zakonom predviđeno u rasponu od 825 do 1.100
55 pregleda 4 komentar(a)
Ažurirano: 08.10.2012. 06:01h

Evropska komisija u Nacrtu izvještaja o napretku Crne Gore ponovo je upozorila na problem korupcije na najvišim nivoima, ali vodeće partije i koalicije nemaju novo, inovativno rješenje za prvu kariku u korupcionaškom lancu – konflikt interesa.

Opozicija propagira stara rješenja - doslovnu primjenu Zakona o sprečavanju sukoba interesa, strože kazne i drugačiji način izbora članova Komisije za sprečavanje sukoba interesa, kako bi to tijelo bilo nezavisno od izvršne vlasti.

U aktuelnoj vlasti, pak, ocjenjuju da je postojeća Komisija dobar kontrolni mehanizam, ali da su joj neophodne dodatne nadležnosti kako bi nadzor izvršavala sa maksimalnim učinkom.

Ipak, ni stara ni nova vlast nemaju inovativni predlog za izmjene zakona, ali ni organizaciju kontrolnog mehanizma.

Prvi propis o sprečavanju sukoba interesa donesen je 2004. godine i kao sankciju je predviđao objavljivanje imena funkcionera koji su se ogriješili o zakon u medijima, a takav način kažnjavanja nije urodio plodom, jer su ga nosioci funkcija prihvatali kao besplatan marketing, zbog čega je zakon promijenjen 2009. godine, a kazne su postale novčane.

Međunarodna zajednica imala je primjedbi i na taj propis, pa je u novom zakonu, koji je početkom godine stupio na snagu proširena definicija javnog funkcionera, kako bi obuhvatila što veći broj osoba. Ideja je bila da se u isto vrijeme spriječi i sukob interesa i nepotizam, ali čini se da vidljivi rezultati primjene novog zakona još izostaju.

Crna Gora, prema podacima Komisije, trenutno ima 3.415 funkcionera, od čega 1.367 državnih i 2.048 lokalnih.

Od uvođenja sankcionih odredbi nijedan funkcioner nije kažnjen, kako je zakonom predviđeno u rasponu od 825 do 1.100.

Ipak, veći je problem to što pojedinici iz vrha vlasti ostaju van granica zakona, pa tako lider DPS-a Milo Đukanović, ustvrdio je predsjednik Komisije Slobodan Leković, nije morao da prijavi sat vrijedan 106.000 eura kao pokretnu imovinu jer u tu kategoriju spadaju “umjetničke slike, automobili, plovila”.

Leković je svojevremeno izjavljivao da je Komisija “tigar bez zuba”, jer nema mogućnosti da utvrdi kršenje zakona, a iako je “nadogradnja” stigla u vidu novih ovlašćenja, čini se da kontrolni mehanizam još ne uspijeva da na pravi način odgovori tom zadatku.

Opšta kultura rješava problem

Predstavnik koalicije “Evropska Crna Gora” Borislav Banović smatra da je “kratkoročno rješenje” sankcionisanje “nedodirljivih” funkcionera.

“Dugoročno, ovaj problem se rješava razvijanjem opšte kulture čuvanja od zloupotrebe, od krađe, nemara i rušenja svakog zajedničkog dobra. Od klupa u parku do državnih računa. Razvijanjem svijesti štetnosti konflikta intersa u svakoj oblasti, pa i oblasti NVO”, kazao je Banović.

Prema njegovom mišljenju, aktuelna Komisija prestaće da dobija packe iz domaćih i međunarodnih krugova onda kad dobije više nadležnosti u prikupljanju i kontroli informacija o stanju imovine, kao i postupcima kada utvrdi sumnju u postojanje konflikata interesa: ”Poboljšanje mehanizama efektivne kontrole porijekla i stvarnog stanja imovine, unapređenje mjera i snažnija primjena političke, administrativne i zakonske odgovornosti za netačne podatke, kao i bavljenje javnosti i medija ovom temom bez selekcije i na objektivan i prema svima jednak način – su tri pravca daljeg unapređenja u oblasti konflikta interesa”.

Vuković: Zabraniti obavljanje funkcije

Kandidat za poslanika DPS-a Nataša Vuković konstatuje da je korupcija prisutna u svim oblastima, a da je očigledna otvorena tolerancija vladajuće koalicije na tu pojavu.

“SNP ima konkretna rješenja – izmjena zakona o sukobu interesa koja bi podrazumijevala javnost rada Komisije i drugačije kriterijume prilikom odabira članova komisije. Neophodna nam je i stroža kaznena politika, a cijenim da bi norma zabrane obavljanja funkcije ili ponovnog izbora za one funkcionere imala uspjeha. Posebno je bitno da se donese zakon o zaštiti službenika koji prijavljuju korupciju”, predložila je Vuković.

Osvrćući se na dosadašnje rezultate kontrole nad imovinom javnih funkcionera, Vuković naglašava da se “zna ko su oni koji ne prijavljuju svoj imetak kako treba, a ne snose posljedice”.

“To ukazuje da ne postoji politička volja da se ovaj problem riješi. Ovo nije nešto zašta nam je potreban ogroman novac ili prevelika stručnost, pa da se pravdamo čuvenim nedostatkom kapaciteta. Za ovo je potrebna samo nulta tolerancija na korupciju”, zaključuje Vuković.

Treba biti odgovoran

Postojeća vlast nije pokazala dovoljno volje i znanja u rješavanju problema konflikta interesa i zato je nužno da nova vlast na odgovoran način pristupi ovim izazovima i pokaže više spremnosti i političke podrške u njihovom otklanjanju, ocijenio je generalni sekretar Pozitivne Mladen Bojanić.

“EU u svojim izvještajima konstantno upozorava na postojanje sukoba interesa i zato je obaveza svih političkih činilaca pa tako i Pozitivne da se na ozbiljan i odgovoran način pozabavi sa istim i pruži svu moguću podršku državnim organima kako bi ostvarili što bolje rezultate”, rekao je Bojanić.

Direktorske fotelje poklanjaju suprugama

Kandidat za poslanika Demokratskog fronta Radojica Živković upozorava da aktuelni propis u ovoj oblasti nije idealan, ali da stvari ne bi izgledale toliko loše kada bi se dolovno primjenjivao.

“Zakon je predvidio da poslanik ne može biti i direktor javnog preduzeća. Neki poslanici su napustili direktorsku funkciju, ali su je zauzele njihove žene, sestre, braća. Dakle, oni i dalje vuku konce, što bi u demokratskim državama ponovo bilo tretirano kao sukob interesa. Ako tako budemo shvatali zakona, uvijek ćemo imati neriješeno to pitanje”, smatra Živković.

(Ne)primjenu zakona kao problem vidi i Bojanić. “Zakon daje dovoljno prostora za djelovanje u cilju sprečavanja situacija kada privatni interes javnog funkcionera utiče ili može uticati na njegovu nepristrasnost u vršenju javne funkcije.

Pozitivna će insistirati na tome da se Komisiji daju nove nadležnosti, jer nema dovoljno mogućnosti da kontroliše dalji postupak po utvrđenom mišljenju o postojanju sukoba interesa i u tom pravcu joj treba pridodati još nadležnosti kako bi obavljala i neku vrstu kontrolne funkcije nakon što utvrdi da je propis prekršen”, rekao je Bojanić.

Jedna oštra sankcija će mnoge zabrinuti

Komisija svakog mjeseca donese nekoliko desetina odluka da funkcioneri krše zakon, ali ostaje nepoznanica da li su ih i na koji način prekršajni organi kaznili, pa su opštinski sudovi za prekršaje od početka godine donijeli 204 presude, 20 za državne i 184 za lokalne funkcionere, ali nije poznato koliko je država inkasirala po osnovu ovih sankcija koje bi trebalo da se kreću u rasponu od 825 do 1.100 eura.

“Komisija mora postati i stvarno nezavisna, a ne samo na papiru. Ako imamo kontrolno tijelo koje će pošteno pratiti i procesuirati prekršaje zakona, onda je sve drugačije.

Ako se samo jedan funkcioner adekvatno kazni, a to se po sili zakona objavi u svim medijima, siguran sam da nikome poslije toga primjera ne bi palo na pamet da tajno krši tajno zakon o konfliktu interesa”, zaključio je Živković.

Galerija

Preporučujemo za Vas