Fond penzijskog i invalidskog osiguranja niz godina nije sposoban da bez ogromne finansijske pomoći i transfera iz budžeta isplaćuje mjesečna primanja penzionerima. Postojeća situacija dugoročno je neodrživa, a nepovoljna demografska kretanja i stajrenje stanovništva doprinijeće da ovaj problem u skoroj budućnosti bude veći.
To je bio povod za razgovor sa učesnicima predstojećih parlamentarnih izbora da bi pojasnili njihove ideje kako taj sistem učiniti održivim i efikasnim.
U strankama koje sada čine opoziciju, jednoglasno su za promjenu postojećeg modela usklađivanja penzija, tako što će omogućiti rast primanja, dok iz aktuelne vlasti poručuju da će penzionerska primanja i dalje biti “apsolutno zaštićena kategorija”, a da će kroz aktivnosti sociohumanitarne pomoći doprinijeti dodatnom poboljšanju standarda najstarije populacije.
Visoki funkcioner Socijalističke narodne partije Neven Gošović rekao je "Vijestima" da su obezbjeđenje finansijske stabilnosti, ekonomski razvoj, povećanje broja zaposlenih i redovnost uplate doprinosa za PIO, preduslovi za poboljšanje standarda najstarije populacije”.
"Tu SNP vidi mogućnost da postojeći model usklađivanja penzija bude zamijenjen modelom koji će omogućiti brži, realni rast penzija i obezbijedi da prosječna penzija ne može ići ispod 65 odsto od nivoa prosječne zarade, pri čemu se moraju naći i dodatna sredstva za zaštitu životnog standarda penzionera čija su primanja manja od minimalne zarade", istakao je Gošović.
Korisnika prava po osnovu PIO sada ima više od 120 hiljada, od čega su više od 111 hiljada korisnici penzija.
Oko 64.000 ljudi prima mjesečno manje od prosječne penzije koja iznosi 279 eura, 29.700 penzionera manje od 180, a njih oko 4.500 ispod 100 eura mjesečno. Transferima iz budžeta obezbjeđuje se više od 40 odsto novca za isplatu penzija, jer uplate doprinosa nijesu dovoljne.
Numanović: Rijetki smo koji su i u periodu krize usklađivali penzije
Ministar rada i socijalnog staranja i kandidat na listi koalicije “Evropska Crna Gora - Milo Đukanović” Suad Numanović ocijenio je da je Crna Gora jedna od rijetkih država koja je i u periodu krize redovno usklađivala penzije.
"Nesporno je da je bitno obezbijediti pristojan standard penzionerima, ali to mora biti povezano sa materijalnim mogućnostima države, ukupnim životnim standardom stanovništva i razvojem ekonomije. Smatramo da će i ubuduće penzije biti korigovane u skladu sa kretanjem potrošačkih cijena i zarada", istakao je Numanović.
Kako je prosječna julska zarada bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, iznosila 480 eura, to bi ova minimalna penzija iznosila 240 eura
"To znači da bi rast penzija bio u skladu sa realnim troškovima života, jer se sadašnje usklađivanje vrši jednom godišnje, na osnovu statističkih podataka. Treba uvesti socijalnu penziju, tj. minimum ispod koga se ne smije naći nijedan penzioner, a taj minimum će biti 50 odsto od prosječne zarade u Crnoj Gori, s tim da država treba da subvencionira iz budžeta razliku do minimalne za one penzionere čija je penzija manja od nje. Kako je prosječna julska zarada bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, iznosila 480 eura, to bi ova minimalna penzija iznosila 240 eura", objasnio je Aligrudić.
Bojanić: Status penzionera mora biti popravljen
Generalni sekretar i šef ekonomskog tima Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić smatra da ne postoji nijedan valjani razlog u korist teze koju već 23 godine koristi vladajuća klasa da se predstavi zaštitnikom penzionera.
"Treba jasno poručiti penzionerima da demokratskom smjenom vlasti neće biti ugrožena isplata njihovih zarađenih penzija. Naprotiv, status penzionera mora biti popravljen", ocijenio je Bojanić.
Postojeći penzioni sistem, koji funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti, dodao je on, usljed negativnih demografskih i privrednih kretanja, finansijski je neodrživ, te stoga država ne smije odlagati reformu penzionog sistema i na taj način preuzimati dugoročne obaveze bez pokrića.
"Pozitivna bi brzo reagovala u korist poboljšanja standarda penzionera transparentnim, striktnim i neselektivnim pristupom problemu prikupljanja doprinosa za Fond PIO. Sljedeći korak je pravedniji obračun i raspodjela sredstava za isplate penzija, a to podrazumijeva redovnije i češće usklađivanje penzija sa rastom troškova života", istakao je Bojanić.
Sadašnji neprihvatljivo nizak nivo naplate doprinosa, odnosno nesposobnost, nemoć ili nebriga vladajuće koalicije da prikupi dovoljno novca za redovnu i izdašniju isplatu penzija, a sa druge strane neracionalnost državne administracije, prema riječima Bojanića, najbolje prikazuje njihove limite u brizi za penzionere.
"Redovnim, neselektivnim i stabilnim prikupljanjem doprinosa za penzije, učinićemo sve da obezbijedimo neophodna sredstva na godišnjem nivou u iznosu od 380 miliona eura, koji bi uz preusmjeravanje 70 miliona od sredstava iz neracionalne javne potrošnje, u periodu do sveobuhvatne reforme penzionog sistema moralo pozitivno uticati na standard penzionera, odnosno omogućiti rast penzija po stopi od 20 odsto u kratkom roku", tvrdi Bojanić.
Prosječna penzija u Crnoj Gori 279 eura
Ministar Numanović je istakao da su penzije od 1. januara 2004, otkad je u primjeni reformski Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, porasle za 123 odsto.
Bojanić je kazao da je najava reforme penzionog sistema uoči prethodnih izbora bila još jedna karika u lancu predizbornih obećanja vlasti
Predstavnici Pozitivne su svjesni da bi suštinska reforma penzionog sistema u kratkom roku možda i uticala na pad njihove popularnosti, ali, dodaje Bojanić, na to su i spremni.
"Ta bi se reforma, u najkraćem, sastojala u kreiranju tzv. drugog stuba penzionog osiguranja, odnosno javni penzioni sistem je potrebno kombinovati s privatnim penzionim sistemom. To znači da bi se budući penzioni sistem u Crnoj Gori razvijao u smjeru individualne kapitalizovane štednje, ali uz zadržavanje postojećeg sistema međugeneracijske solidarnosti koji bi postepeno tokom dužeg perioda izgubio na značaju. Privatno penziono osiguranje mora biti nadogradnja javnom penzionom sistemu koji će očuvati princip solidarnosti", zaključio je Bojanić.
Što bi sa “Da ne pita starost gdje je bila mladost”
Bojanić je kazao da je najava reforme penzionog sistema uoči prethodnih izbora bila još jedna karika u lancu predizbornih obećanja vlasti.
Gošović iz SNP-a je naglasio da su sve dosadašnje penzione reforme sprovođene “na štetu postojećih i budućih prava penzionera”
U Crnoj Gori su od 2007. do danas osnovana dva dobrovoljna penziona fonda. Ministar Numanović kaže da zbog ukupne ekonomske situacije, situacije na tržištu kapitala, nedostatka edukacije i promotivnih kampanja, broj članova u ovim fondovima nije u skladu sa očekivanjima.
“Ministarstvo finansija planira izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima, koje će imati za cilj podsticanje ulaganja u ove fondove”, naveo je Numanović.
Radili i na štetu budućih penzionera
Numanović smatra da važeći način usklađivanja penzija, prema kome se one “usklađuju sa 75 odsto kretanja potrošačkih cijena i 25 odsto kretanja zarada, predstavlja solidnu zaštitu standarda penzionera”
“Uvedena je visoka starosna granica za ostvarivanje prava na penziju, utvrđeni nepovoljni uslovi za određivanje prijevremene penzije, pooštreni uslovi za ostvarivanje prava na porodičnu penziju... Pri svemu ovome, u dužem vremenskom periodu grubo su kršena prava civilnih i vojnih penzionera na usklađivanje penzija u skladu sa zakonom. A više je od nepravde, kada se privredne, finansijske, socijalne i uopšte ekonomske teškoće društva, ali i nesposobnost u vođenju ekonomske politike Vlade, rješavaju preko leđa i na štetu penzionera, kao radno neaktivne i najstarije populacije", istakao je Gošović.
Za bolje uslove treba manje nego za pomoć KAP-u
Iako je državna kasa prilično ispražnjena, dodatni novac za poboljšanje položaja penzionera, prema riječima Aligrudića, “mogao bi se obezbijediti većom finansijskom disciplinom i većom efikasnošću fiskalne vlasti i pravilnom preraspodjelom sredstava poreskih obveznika”.
"I sigurno bi bio manji od iznosa kojim aktuelna vlast subvencionira KAP, Prvu banku i brojne privilegovane, sebi bliske, biznismene…U Demokratskom frontu insistiramo na hitnim mjerama ekonomskog oporavka i boljem ostvarivanju poreza i doprinosa, na smanjenju 'rada na crno', plaćanje poreza i doprinosa u skladu sa isplaćenim platama umjesto plaćanja doprinosa na minimalne plate, uvođenje kazni za slučajeve neplaćanja doprinosa i druge mjere, čime bi se indirektno popravio i standard penzionera“, naglasio je Aligrudić.
Solidno zaštićeni
Numanović smatra da važeći način usklađivanja penzija, prema kome se one “usklađuju sa 75 odsto kretanja potrošačkih cijena i 25 odsto kretanja zarada, predstavlja solidnu zaštitu standarda penzionera”.
“To je pokazalo i posljednje usklađivanje penzija od 1. januara ove godine, kada su penzije povećane za 2,6 odsto, iako je rast zarada bio jedan odsto. Pokazalo se da je ovaj način usklađivanja penzija u uslovima krize, kada je iskazan veći rast potrošačkih cijena nego što je kretanje zarada, povoljniji za penzionere nego da je ostao način usklađivanja prema tzv. švajcarskoj formuli kada su se penzije usklađivale sa 50 odsto kretanja zarada i 50 odsto kretanja potrošačkih cijena”, naveo je Numanović.
Galerija
Bonus video:
