Podaci o broju punoljetnih građana iz Biračkog spiska i sa popisa stanovništva ne mogu se upoređivati, zbog različite svrhe, cilja i metodologije koja se koristi pri evidentiranju podataka, kazao je pomoćnik direktora Monstata Božidar Popović.„Pravni osnov i kriterijumi za evidenciju građana prema biračkom spisku i za određivanje broja stanovnika prema popisu i biračkom spisku, potpuno su različiti i neuporedivi“, rekao je Popović na konfernciji za novinare.Komentarišući navode MANS-a da Centralni birački spisak nije usklađen sa Monstatovim podacima prošlogodišnjeg popisa stanovništva koji se odnose na populaciju stariju od 60 godina, Popović je kazao da je do razlike moglo doći jer je popis rađen prošle godine, i da se zbog toga ne poklapaju godine starosti i rođenja nekih građana.„Prema podacima Monstata, u vrijeme popisa 2,15 hiljada osoba imale su 81 godinu, oni su rođeni 1929. ili 1930. godine“, rekao je on, navodeći da mediji nijesu precizno prenijeli tabele Zavoda za statistiku.Popović je pojasnio da su kriterijumi za određivanje broja punoljetnih prema biračkom spisku, državljanstvo, starost i najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.„Prema tim kriterijumima Crna Gora ima 506,2 hiljada punoljetnih osoba koja imaju biračko pravo, u trenutku popisa iz marta prošle godine. Statistički kriterijumi za određivanje broja punoljetnih građana su 18 godina starosti, uobičajeno mjesto boravka i namjera ili plan boravka u Crnoj Gori“, rekao je Popović.Prema statističkim kriterijumima, kako je naveo, Crna Gora ima 474,65 hiljada punoljetnih osoba sa uobičajenim mjestom boravka.Popović je dodao da je taj podatak iz marta 2011. godine.On je kazao da Monstat nije prilikom popisa skupljao podatke o biračkom pravu, što mogu provjeriti svi građani, koji su zaržali primjerak popisnice.„Zato Monstat, ne raspolaže tačnim podatkom na osnovu popisa o broju punoljetnih građana koji imaju biračko pravo“, dodao je Popović.On je kazao da zbog različitih kriterijuma i, drugačijih definicija prebivališta i mjesta boravka, podaci o punoljetnim građanima prema biračkom spisku i popisu ne mogu se upoređivati.„Glavni izvor razlika između broja punoljetnih prema popisu i biračkom spisku, je taj što mnogi državljani, koji mogu ili imaju biračko pravo, ne čine stalno stanovništvo, prema popisu, jer njihovo uobičajeno mjesto boravka u kritičnom trenutku popisa nije bila Crna Gora“, rekao je Popović.On je precizirao da studenti ne čine broj punoljetnih prema popisu, iako su u biračkom spisku, jer je, kako je naveo, njihovo mjesto boravka u trenutku popisa bilo van Crne Gore, „iako su ih popisali članovi njihovog domaćinstva“.„Stanovništvo, prema popisu, ne čine ni mnogobrojni državljani koji duže od godine žive u inostranstvu, a mogu da čine broj punoljetnih prema biračkom spisku“,rekao je Popović.On je podsjetio da u upitniku, prilikom popisa, nije bilo pitanja o biračkom pravu ispitanika.„Podaci o godinama starosti, koje dio javnosti, koristi kao mjeru biračkog prava, potrebni su, ali ne i dovoljni da bi se izveo zaključak o broju stanovnika koji imaju biračko pravo“, kazao je Popović.On je saopštio da je važna razlika između spiska i popisa, osim metodološke, u tome je spisak administrativna evidencija na osnovu koje se ostvaruje biračko pravo, a popis statistička akcija na osnovu koje se ne može ostvarivati bilo koje pojedinačno pravo.„Broj punoljetnih stanovnika, neuporediv je sa brojem osoba koje su upisane u biračke spiskove, posebno jer metodologija popisa nije predviđala kontrolu ličnih dokumenata. Zato, određivanje tačnosti i kvaliteta podataka, o broju punoljetnih građana u spisku na osnovu zvanične statistike, nije vjerodostojno i može dovesti do pogrešnih zaključaka“, naveo je Popović.
Bonus video:
