Zakonske obaveze ili pritisak na medije?

I dok su neki mediji već učinili dostupnim pravilnike kojim će se služiti tokom izbora, drugi su odbili da to urade, ističući da je doneseni zakon nedorečen i bez smisla
0 komentar(a)
Ažurirano: 17.09.2012. 14:34h

Članovi Zakona o izboru odbornika i poslanika koji se tiču medija direktno zadiru u nezavisnost javnih glasila, a poslanici ne mogu uticati na uređivačku politiku, poručeno je na sastanku članova Skupštinskog Odbora za praćenje primjene tog zakona i predstavnika medija.

Iako su poslanici više puta ponovili da cilj sastanka nije da utiče na uređivačku politiku medija u okviru predizborne kampanje, neki od predstavnika javnih glasila shvatili su ga kao pritisak na njihovu nezavisnost. Prema članovima Zakona o izboru odbornika i poslanika, a koji se tiču medija, obaveza je emitera da usvoje Pravilnike kojih će se pridržavati tokom izbora i učine ih dostupnim javnosti, a sve u cilju ravnopravnog predstavljanja izbornih lista i kandidata.

Predsjednik Savjeta agencije za elektronske medije Ranko Vujović kazao je da bi sastanak sa medijima bio u redu da članovi zakona nijesu obavezujući i za ostale medije osim Javnog servisa.

"Mislim da je to nešto što je potpuno anahrono i nije u skladu sa regulativama koja se odnosi na medije, jer naš sistem je baziran na tome da je politika odvojena od medija, a ovi članovi zakona direktno zadiru na nezavisnost medija. Sastanak bi možda bio u redu da ne postoje ovi članovi zakona koji na neki način obavezuju", kazao je on.

Vujović je dodao i da je zakonska obaveza Javnog servisa da usvoji pravilnik, ali da se to ne može odnositi i na privatne medije. On je dodao i da se sastanak može shvatiti "samo kao pritisak na medije i ništa drugo".

Jovović: Zakon ostavio prostor da članovi odbora rade što hoće

I dok su neki mediji već učinili dostupnim pravilnike kojim će se služiti tokom izbora, drugi su odbili da to urade, ističući da je doneseni zakon nedorečen i bez smisla. Glavni i odgovorni urednik Nezavisnog dnevnika "Vijesti" Mihailo Jovović kazao je da zakon ne precizira na koga se odnose obaveze predviđene njime, kao ni ko kažnjava ukoliko se one ne ispune.

„Zakon je toliko nedorečen, smušen, ne zna se na šta se pojedine obaveze iz Zakona odnose, ne zna se ko kažnjava, kako, koji su kriterijumi. Tu je mnogo stvari koje potpuno otvoreno vama poslanicima, članovima ovog odbora da radite šta god hoćete“, kazao je on.

Prema njegovim riječima „Vijesti“ neće donositi nikakav pravilnik o praćenju izbora jer to nijesu u obavezi da urade, kao i da u tom mediju postoje interna pravila kako za radnike, tako i za praćenje izborne kampanje.

„Kako Vijesti prate kampanju se pokazalo i u izvještajima svih međunarodnih institucija koje prate izbore, koje su za to ovlašćene. Mi ćemo primjenjivati taj Zakon i poštovati ga onako kako ga mi tumačimo, a ako nismo u pravu vi nas tužite sudu“, poručio je Jovović.

Gdje su kriterijumi?

Ni Jovoviću, ali ni članovima odbora kojim je upućeno pitanje, nije bilo najjasnije na koji način će se primjenjivati odredbe zakona koje se odnose na kažnjavanje, odnosno obavezu objavljivanja ocjena i zaključaka tog odbora kada je u pitanju praćenje predizborne kampanje medija.

Predsjedavajući Odbora Mevludin Nuhodžić istakao je da taj zakon nema kaznene odredbe, ali i da su u vrijeme izborne kampanje dužni su objavljivati ocjene, zaključke i odluke nadležnih organa u kojima se konstatuje da je određeno glasilo povrijedilo odredbe ovog zakona koji nalažu nepristrasno, ravnopravno, objektivno obavještavanje građana o programima i kandidatima političkih stranaka i drugih podnosilaca izborne liste.

Jovoviću pak nije bilo jasno po kojim će se kriterijumima mjeriti da li je i koji medij bio nepristrasan i nezavisan tokom izborne kampanje.

"Znači, ipak postoje neke kazne za medije. Po kojim kriterijumima ćete vi da mjerite je li neki medij ravnopravan, nepristrasan, objektivan. Na koji način se određuje procedura, pravila, kriterijumi? Postoji li neki poseban pravilnik u kojem to piše“, bilo je pitanje Jovovića na koje nije dobio konkretan odgovor.

Obaveza privatnih medija prema čitaocima

Poslanik Slaven Radunović (NOVA) istakao je da zakon treba da se odnosi prvenstveno na medije koje plaćaju građani iz svojih džepova. On je dodao da privatni mediji mogu u skladu sa svojom politikom čak i da favorizuju neke političke partije.

“Privatni mediji sa nama mogu da imaju džentlmenski sporazum, a oni su jedino obavezni prema njihovim čitaocima i tiraž je njihov pokazatelj. Jedan dnevni list svojom navijačkom politikom za samo jednu partiju doveo je do toga da ga građani više i ne kupuju”, kazao je on.

Poslanik DPS-a Obrad Stanišić dodao je da su “neki nezavisni mediji” i “medijski tajkuni” kampanju počeli i prije samih partija, kao i da su se svrstali na strane određenih grupacija.

Koliko para - toliko muzike

Predstavnik Televizije “Pink” Goran Radenović bio je najiskreniji na sastanku, pa je umjesto pravilnika članovima odbora donio cjenovnik političkog marketinga.

“Ja ne znam zbog čega je Televizija “Vijesti” donosila pravilnik. Ja sam donio cjenovnik političkog marketinga i koliko para- toliko muzike”, poručio je on.

Urednik u listu "Dan" Nikola Marković kazao je da će taj medij usvojiti pravilnik, ali i da će zadržati stav po kojem su prepoznati. Kako je kazao sloboda medija je da imaju pravo na različite stavove i njihovu afirmaciju, ali da je bitno da sve partije dobiju dovoljan i fer prostor da sebe afirmišu.

Galerija

Bonus video: